Banjaluci prijeti još 150 klizišta

Zbog obilnijih padavina posljednjih dana Banjalučani koji žive u područjima sa aktivnim klizištima strahuju od novog pomjeranja tla, a iako je proces sanacije na čitavom području grada uveliko u toku ili završen, još je ostao veliki broj nesaniranih i potencijalno opasnih klizišta!

Procijenjeno je da na području Banjaluke i dalje “radi” blizu 150 klizišta, od čega se više od polovine nalazi na privatnim parcelama, koje nisu obuhvaćene programom sanacije.

Ove godine bez težih posljedica

Rekordne padavine od prošle godine ne samo da su pogoršale situaciju na starim klizištima koja svake godine predstavljaju opasnost, nego su, zbog bujica i podzemnih voda, klizišta aktivirana i u mnogim područjima gdje ih ranije nije bilo.

“Ostalo je za saniranje još 153 klizišta, od čega 85 na privatnim parcelama, a 68 na infrastrukturi i javnim površinama. U Odjeljenju za komunalne i stambene poslove i poslove saobraćaja ističu da je u toku priprema programa sanacije za narednu godinu, kojim će biti utvrđeno koja će klizišta biti sanirana. Što se tiče ovog perioda u kojem smo imali nešto jače padavine, nismo dobili informacije da je bilo aktiviranja novih klizišta”, kaže portparol Gradske uprave Milenko Šajić.

Do sada je za sanirana klizišta u prošloj i ovoj godini, te za klizišta koja su sanirana u saradnji sa JU “Vode Srpske”, potrošeno blizu dva miliona maraka. U toku je sanacija klizišta na kojima radovi koštaju oko 106.000 maraka, a prema postojećem programu, potrebno je još 278.000 maraka da bi bila sanirana sva klizišta koja su predviđena za sanaciju.

Jedan od najvećih projekata sanacije, a ujedno i najskuplji, rađen je u saradnji sa javnim preduzećem “Vode Srpske”, na klizištima Ponir jedan i Ponir dva. Samo za sanaciju ovog puta, koji je potpuno uništen za vrijeme majskih i avgustovskih poplava, bilo je potrebno izdvojiti 400.000 maraka.

“U 2014. godini sanirano je sedam klizišta, a isto toliko klizišta sanirano je u saradnji sa “Vodama Srpske”. U ovoj godini urađena je sanacija 30 klizišta, a ukupna vrijednost radova je 808.000 maraka”, kažu u Gradskoj upravi.

Problematične lokacije

Ipak, veliki broj klizišta nalazi se na privatnim parcelama, pa oni koji žive u neposrednoj blizini mogu samo da se nadaju da zemlja neće ponovo “krenuti”. Takvih klizišta ima na Laušu, Pobrđu, Karanovcu, Bronzanom Majdanu, Bastasima, Šargovcu, Česmi, Adi, ali i mnogim drugim naseljima. U pojedinim dijelovima grada drama sa klizištima traje još od avgusta.

“Prioritet bi morao da bude tamo gdje su svaki dan u opasnosti ljudi koji žive pored klizišta i čija djeca svakodnevno prolaze u školu pored klizišta. Pored toga, treba da svi strahujemo da ostanemo i bez glave i bez kuće dok se neko sjeti da pogleda na nas. Imamo ovdje na ulici situaciju gdje ljudima tonu kuće, ne može se prići autom. Bilo je nekih radova, ispalo je kao da je sanirano, a u stvari je samo nasuto, tlo se i dalje kreće i tone”, kaže Slobodanka Lolić iz banjalučkog naselja Šargovac.

Čak ni sva klizišta koja se nalaze na frekventnim saobraćajnicama još nisu sanirana, a jedno od takvih je i ono u Ljubačevu, na putu Kneževo-Banjaluka. Sporno područje je označeno trakama i signalizacijom, ali do sanacije će doći tek kada nadležne institucije, u ovom slučaju “Putevi RS”, obezbijede projektnu dokumentaciju i obezbijede finansijska sredstva.

Područje “bogato” klizištima

Područje grada Banjaluka je i inače “bogato” klizištima sa kojima građani i nadležne institucije muku muče već decenijama, a stanje se višestruko pogoršalo tokom prošlogodišnjih poplava i rekordnih padavina.

Kako su u već nekoliko navrata upozoravali stručnjaci iz ove oblasti, pogodan teren za klizišta svakako predstavlja divlja gradnja na mjestima na kojima nikakva gradnja nije predviđena, “gola sječa” šume i uklanjanje drveća, ali i sam teren koji konfiguracijom i sastavom pogoduje pomjeranju tla.

Ukoliko ne bude zaustavljen ili bar ublažen jedan od ovih faktora, klizišta će tek prerasti u problem koji će biti teško riješiti.

Izvor: pressrs.ba