Gonsales: Banjalučani opušteniji i tačniji od Španaca (Foto)

Želio je u život unijeti malo novog iskustva pa je Migel Gonsales (29), biolog iz Madrida, na nagovor prijatelja odlučio da spakuje kofere i neko vrijeme provede u Banjaluci, u kojoj je počeo da volontira u Omladinskom centru “Zdravo da ste”.

Došao je u aprilu ove godine, a za ovo kratko vrijeme stekao je mnogo prijatelja i priznaje da će Banjaluka zauvijek ostati u njegovom srcu.

Priča nam da je veoma malo znao o ovom podneblju prije nego što je došao, te priznaje da mnogi Španci inače malo poznaju Bosnu i Hercegovinu.

“Nisam više bio zadovoljan mojim radnim mjestom u Španiji, tako da sam shvatio da moram provesti neko vrijeme u inostranstvu, da se malo isključim iz svega toga i doživim nova iskustva. Saznao sam za program Evropsko udruženje volontera i prijavio sam se u razne organizacije. Mnoge od organizacija su mi odgovorile, posebno iz Moldavije i Ukrajine, ali pošto je situacija u tim zemljama pomalo nestabilna, smatrao sam da to nije dobar izbor za mene. Već sam bio u posjeti Banjaluci prije nekoliko godina kao turista i veoma mi se svidjela. Tako sam odlučio da spakujem kofer i dođem ovdje. Uz pomoć prijatelja iz Španije, koji je prije nekoliko godina živio u Banjaluci, počeo sam da volontiram”, priča nam Migel, a u razumijevanju njegovih riječi i realizaciji ovog teksta pomogao nam je Dragan Kekić, stalni sudski tumač za španski jezik, koji je uradio prevod i adaptaciju razgovora sa španskog na naš jezik.

Od pogrešne do lijepe slike

Migel kaže da je u djetinjstvu o Bosni i Hercegovini slušao nešto na vijestima.

“Mimo toga, nisam mnogo znao o Balkanu. Ali prije nego što sam došao ovdje, čitao sam knjige i gledao dokumentarce koji su mi mnogo pomogli da bolje razumijem i shvatim trenutnu situaciju koja vlada u zemlji, sa osvrtom na istoriju. Ljudi u Španiji ne znaju mnogo o ovom regionu i mislim da imaju pogrešnu sliku o Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući stvarima koje im ispričam, mijenja im se percepcija o Banjaluci i Balkanu. Neki od mojih prijatelja su čak odlučili da dođu da me posjete ovdje i upoznaju bolje ove prostore”, kaže Migel.

Dolaskom u Banjaluku na prvi pogled ga je zadivio veliki broj kafića i terasa i način na koji se društveni život odvija oko njih, ali i priroda kojom je grad okružen.

Razlike u mentalitetima

Migel nam je govorio i o nekim razlikama mentaliteta Banjalučana i Španaca, pa navodi: “U Banjaluci, za razliku od Španije, vlada veća opuštenost. Možeš se sjesti i s mirom popiti kafa negdje uz Vrbas, u tišini, ili biti s prijateljima na nekoj terasi, bez fudbala i muzike, čisto da popričate. Mi Španci smo mnogo bučniji i stalno pričamo. Nemoguće je da u grupi Španaca vlada tišina, a pored toga, stalno negdje kasnimo, što nije slučaj ovdje. Španci nisu pretjerano tačni, ali ovdje ljudi uglavnom ne kasne. Mi smo mnogo otvoreni što se tiče osjećanja i mnogo strastveno izražavamo emocije, dok su ovdje ljudi rezervisani i otvaraju se samo porodici i bliskim prijateljima.”

Govoreći o našoj hrani, ovaj Španac je istakao da su ćevapi i pljeskavice preukusni, a noćni život je nešto što Španice posebno oduševi kada dođu u Banjaluku.

“Hrana je preukusna, iako moram priznati da je moje tijelo bilo više naviknuto na povrće i ribu. Sad sam se prilagodio i obožavam pojesti ćevape kad god mogu. Noćni život koji vlada u Banjaluci je jedna od stvari koju jedan Španac najviše cijeni kad dođe u ovaj grad. Pivo je predobro i ljudi vole da uživaju”, kaže Migel.

Za kratko vrijeme svog boravka u Banjaluci stekao je i mnoge prijatelje, a uspio je da nauči i pokoju našu riječ, za šta mu je bilo potrebno mnogo vremena.

“Učiti srpski jezik za mene je bilo potpuno novo iskustvo, jer nisam znao ni jedan slovenski jezik. Način građenja rečenica je različit od onog u romanskim jezicima, gdje pripada španski, i zbog toga i dalje pravim mnogo grešaka. Ali, to je bio jedan od načina da se bolje uklopim u kulturu i društvo. I dalje imam mnogo problema da razlikujem c, č, ć, š, ž, đ, dž, jer tih glasova nema u mom jeziku. Iznenadilo me da u srpskom postoje i riječi bez samoglasnika”, kaže Migel.

Španski jezik iz serija

Priznaje da je ostao iznenađen dobrim poznavanjem španskog jezika kod naših sugrađana, koji su naučili preko TV serija. Kaže da se španski iz Španije i onaj iz latinoameričkih zemalja malo razlikuju, tako da se trudio na kursku španskog jezika Banjalučanima objasniti i te razlike.

“Već su me bili upozorili da Banjalučani prilično dobro poznaju španski jezik, tako da mi njie bilo teško radit sa svima njima. Mnogi su željeli da nauče španski jezik i to me je zaista mnogo radovalo. Osim toga, i meni je to bio još jedan način da upoznam nove ljude i sklopim divna prijateljstva, ali i da pripomognem spajanju dvije kulture”, kaže Migel.

Master studije

Po povratku u Španiju, kada završi volontiranje, ovaj biolog, kojeg zanima sve što je vezano za prirodne nauke, ali i putovanja, posvetiće se master studijama, a prijatelje koje je ovdje stekao neće zaboraviti.

“Mnogo toga doživio sam ovih mjeseci u Banjaluci. Sjećam se da je nekoliko dana nakon što sam došao bio zemljotres, a ja to nikada nisam doživio, pa sam se užasno prepao. Istrčao sam iz kuće u pidžami, jer sam se prestravio da će se čitava kuća obrušiti na mene. Narod me je čudno gledao i smijali su se. U panici sam zvao prijatelja da pitam šta da radim, pa me je, srećom, smirio rekavši da je to ovdje normalna stvar i da su zgrade pripremljene za to. U Madridu nema zemljotresa”, kaže s osmijehom Migel.

Obećao je da će se vraćati u Banjaluku, bilo kao volonter, biolog ili obični turista, jer će dio njega ostati u ovom gradu.

“Stekao sam i mnogo prijatelja koje ću posjećivati kad god za to budem imao priliku”, kaže Migel.

Izvor: Nezavisne