Bema za rođendan pokreće svoj brend

Fabrika obuće “Bema” jedan je od banjalučkih kolektiva u kome se brujanje mašina i žamor radnika godinama ne gasi, a nakon 11 godina proizvodnje za inostrano tržište, počeće da obuvaju i stanovnike RS.

Proizvodnja visokokvalitetne obuće, proširenje proizvodnje, konstantno uvođenje novih modela, pokretanje sopstvenog brenda, rad za dokazane svjetske kompanije i društveno odgovorno poslovanje glavni su postulati poslovne politike “Beme” od njenog osnivanja prije 11 godina.

“Ponosan sam na rezultate koje smo ostvarili u proteklih 11 godina. “Bema” se konstantno razvija i povećava proizvodnju i broj zaposlenih. Ponosan sam i na to što ispunjavamo sve obaveze prema državi i radnicima” kaže direktor “Beme” Marinko Umičević.

Razvojni put “Beme” dobiće novu stranicu krajem avgusta od kada će kvalitetne cipele domaće proizvodnje biti dostupne i stanovnicima Srpske. Cipele će, kako ističu u “Bemi”, moći da kupe po povoljnim cijenama u prvoj prodavnici koja će biti otvorena u krugu fabrike.

“Već smo napravili oko 5.000 “bemica”. Godišnja proizvodnja trebalo bi da iznosi između 30.000 i 35.000 pari. Takođe, pravićemo velike brojeve obuće, a u sklopu prodavnice omogućićemo svima koji ih obuvaju da ostave otisak stopala po kome će biti pravljen željeni model cipele po mjeri ” kaže Umičević.

“Bema” je već poznata po tome što je obula mnoge poznate ličnosti, a taj niz biće nastavljen u Rusiji, na čijem tržištu bi uskoro trebalo da se pojavi.

“Uskoro će i ruski premijer Dmitrij Medvedev moći prošetati u svojim “benešovkama”, odnosno “Beminim” cipelama koje su ime dobile po našem legendarnom bokseru Marijanu Benešu. Privredna komora RS nas je pozvala da prezentujemo svoje cipele u Moskvi, a ruska delegacija je već bila u posjeti u Banjaluci” kaže Umičević i dodaje da pregovaraju i sa stranim partnerima da premjeste proizvodnju iz Indonezije u RS.

Menadžment “Beme” planira uvođenje druge smjene, čime bi bilo omogućeno proširenje proizvodnje i zapošljavanje još 500 radnika.

“Mašine koje u popodnevnim časovima stoje na taj način bi bile u potpunosti iskorišćene” kazao je Umičević.

Govoreći o uslovima za poslovanje, Umičević ističe da im najveće probleme stvara manjak kvalifikovanog kadra, pogrešna fiskalna, carinska i naročito monetarna politika, te zloupotreba bolovanja.

“Volio bih da mogu mojim radnicima obezbijediti platu od 600 KM, ali to je nemoguće zahvaljujući maćehinskom odnosu države koja nam maksimalno otežava poslovanje. Vlasti su se oglušile o mnogobrojne zahtjeve za omogućavanje povrata PDV-a na troškove prevoza i toplog obroka radnika koji bi firmi osigurali godišnju uštedu od skoro 800.000 maraka. Veliki problem nam je i kurs domaće valute koji je fiksno vezan za evro i smanjuje konkurentnost na inostranom tržištu” kaže Umičević i dodaje da zarada od tri evra po paru ljetnih cipela danas ne vrijedi isto kao prije 11 godina.

Osvrćući se na planirano donošenje novog zakona o radu, Umičević kaže da je postojeće radno zakonodavstvo bolje nego u FBiH i Srbiji.

“Najvažnije je da dobri radnici budu nagrađeni, a neradnici kažnjeni” kaže Umičević iznoseći ideju da bi trebalo da bude vraćen predratni sistem medicine rada kako bi bio riješen problem u vezi sa bolovanjima.

Istorijat

Fabriku obuće “Bema” osnovali su 2. avgusta 2004. godine Martin Žilnik i Benjamin Fugina iz Slovenije u pogonima nekadašnje fabrike obuće “Bosna”.

Nakon sanacije devastiranog objekta i nabavke mašina 147 radnika započelo je proizvodnju za poznate svjetske kupce kao što su “Shoe&Shirt” i “Paul Green”, a potom je lista partnera proširena na “Janet & Janet”, “Lowa”, “Rohde”, “Fidelio” i “Adidas”, “Alpinestars”, “Ciciban”, “Kopitarna”, “Ara”, “Rems”, “Hanwag” i “Legero”. Obuvali su i policiju RS i pripadnike Oružanih snaga BiH.

“Bema” proizvodi sve vrste obuće – visokomodnu žensku, mušku, dječiju i sportsku obuću, treking program, kućne papuče i brizganu obuću. Firma zapošljava 1.250 radnika koji u dva proizvodna pogona u Banjaluci i Mrkonjić Gradu godišnje proizvedu oko tri miliona pari obuće koje uglavnom izvoze na tržišta razvijenih zapadnoevropskih zemalja.

Izvor: Glas Srpske