Prijedlog grba grada Banjaluke (analiza i kritika)

Objavljeno: 8. 4. 2015 u 09:48h

Od dva zamalo usvojena prijedloga, uz koje bi većina građana ponosno stala, tzv.heraldički neispravna, dolazi nam kao usvojen treći prijedlog „heraldički najispravniji“, uvreda i šamar svim građanima Banjaluke i onima koji su ikada boravili u njoj.

Život nam je sveden  na puko preživljavanje, uništen nam je grad nedozvoljenom i nakaradnom gradnjom, uništeni su parkovi  i degradirani simboli ovoga grada, a sada se želi  u potpunosti izbrisati i njegova duhovna vrijednost.

To neko zove grbom? Hajde sada okupite najučenije ljude ovoga grada i pitajte barem njih šta na tome vide. Da li tu ima i B od Banjaluke ili je univerzalni grb koji može poslužiti kao simbol malograđanskog zbora? Reći će vam da tu možda vide samo Manjaču. Pokažite taj grb bilo kome u svijetu i pitaće „Da li je Banjaluka grad u Španiji u kome se održava korida?“

Lobiranje za grb?!

Da li je upitna činjenica da su u zadnjih 9 godina usvojena tri (ako ne računamo ovaj četvrti) grba iste grupe  autora? Dragi moji sugrađani, a i svi ostali cijenjeni čitaoci, pogledajte grbove Podgorice, Budve i Bara. Da li vidite sličnosti ili razlike? O kakvoj mi heraldici govorimo ako ona nije stavljena u službu predstavljanja obilježja  gradova i opština na pravi način. Svi ti grbovi su univerzalni i mogu se uzeti za apsolutno bilo koji grad ili opštinu. A čemu uopšte grb, ako neće predstavljati obilježje određenog mjesta?! Najzanimljivije od svega je da pomenutra tri grba imaju vukove, lavove i konje (nalik na morskog konjica), a samo smo mi dobili volove. Šta li su autori grba htjeli reći? Zašto predstavnici Grada Banjaluka, ne pozovu autore i sve akademike našeg grada, pa da nam lično pojasne neke stvari i pokušaju objasniti šta to u njihovom prijedlogu predstavlja ovaj grad, jer mi to ne vidimo. Gdje je tu grad „zelenila“, „žena“, „omladine“, „sporta“, „obrazovanja“, „kestena“, „tvrđave Kastel“, „rijeke Vrbas“, „dajaka“ i slično?

Analiza grba (kada je riječ o simbolima):

Moje poznavanje simbola je skromno (a provodila sam vrijeme istražujući ih u čitaonici srednje škole i tokom prvog ciklusa fakultetskog obrazovanja), ali  ne bih bila mirna da ne napišem ono što znam.

U kratkim crtama:

Crvena boja – boja vatre, čovjeka i zemlje; tajna i misterija života; boja srca, libida, znanja i ezoteričke spoznaje zabranjene neupućenima; ratnička boja i boja juga. Značenje po heraldici: ratnik, mučenik, vojna snaga.

Zlatna (žuta) boja – najsjanija boja, prodorna i blještava, ali simboliše pohlepu, zavist i kukavičluk. Značenje po heraldici: velikodušnost.

Srebrna (bijela) boja – nalazi se na početku ili završetku drevnog života, označava graničnu vrijednost; po prvobitnoj simbolici je bila boja oplakivanja i smrti; boja duhova, djevičanskog, otkriča i preobražaja, u zlokobnom aspektu suprotstavlja se crvenoj. Značenje po heraldici: mir.

Bik – važan simbol u mitologijama, pogotovo Grčkoj i Egipatskoj. Značenje po heraldici – junaštvo i velikodušnost.

Natpis na lenti je napisan samo na jednom pismu, tako da to ne zadovoljava unaprijed postavljene uslove konkursa.

Čega nema, a moralo bi biti (po činjenicama i heraldici)?

Poznato je da je Banjaluka grad zelenila (barem bila), te da je boja ovoga grada zelena, između ostalog i zbog zelene rijeke Vrbas (pa je i predratni grb bio zelene boje).

Zelena boja – boja koja je posrednik između visokog i niskog, te toplog i hladnog; simboliše mir, spokojstvo i nadu. Značenje po heraldici: nada, vijernost u ljubavi.

Kada smo kod značenja te boje i vjernosti u ljubavi, nije li ta boja (pored toga što simboliše Vrbas) ona koja može da predstavi našu najpoznatiju legendu, o ljubavi, o banjalučkom Romeu i Juliji, odnosno legendu o Safikadi? Ako se ni zelena boja „heraldički“ ne uklapa uprkos njenom značenju i tome da predstavlja ovaj grad, imate opet izbor sa plavom bojom. U svakom slučaju je „heraldički“ vezanija za ovaj grad.

Plava boja – predstavlja traganje za idealom i vječnost, samim tim što je simbol neba; najdublja boja. Značenje po heraldici: snaga, vjernost.

Još prije prvog pomena 1494. godine, ovo mjesto je bilo poznato po tvrđavi Kastel, najstarijoj i najpoznatijoj građevini ovog grada. Zašto se ona ne nalazi na grbu? Zar u heraldici rijeke ne meandriraju i kule ne predstavljaju veličinu, društvo i bogatstvo? E pa predstavljaju! Tvrđave i rijeke se nalaze i na grbu Beograda, Zagreba, Ljubljane i Novog Sada, gradovima koji su po njima poznati. Ako je ovaj predloženi grb tako dobar, zašto ga mi uzimamo, zašto ga ne uzme neko od pomenutih gradova? Jedina sličnost ovog grba sa, recimo, grbom Beograda, je skoro pa preslikana kruna.

Kao akademski građanin, koji je rođen ovdje, od oca koji je takođe rođen u ovom gradu (koliko god to nekome bilo relevantno ili ne), ovo je uvreda, kako za inteligenciju, tako i za privrženost i odgovornost koju osjećam prema svom gradu. To je uvreda za sve stanovnike koji ovdje obitavaju, bilo da su rođeni ovdje ili ne.

Zar nije logičnije dosadašnje prijedloge (koji su bili izabrani za najbolje), samo malo korigovati da zadovolje „prijeko potrebne standarde“ heraldike? Čemu toliko insistiranje, ako se niko od onih koji  zahtijevaju te „standarde“ ne razumije u tu famoznu  heraldiku. Čemu tolike komplikacije i gubljenje vremena, kada se sve može doraditi, umjesto da se radi ispočetka. Nismo se valjda spustili na nivo one poslovice „vidjela žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu“?

I za kraj, da budem iskrena: kada sam prvi put vidjela prijedlog grba, zamalo zaplakah od smijeha, misleći da je neki majstor sarkazma odlučio da se našali nad mizernom sudbinom ovoga grada. Ali kada je već đavo odnio šalu, mislim da je red upozoriti da ovaj narod neće progutati baš sve što mu se servira. Svako ima svoj prag tolerancije.

Srdačno, vaša sugrađanka

Autor: Grim Piranha

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/drustvo/prijedlog-grba-grada-banjaluke-analiza-i-kritika/||claudebot