Šta nam je donijelo smanjenje carina?

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Objavljeno: 4. 1. 2012

Neizbježan proces pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji je smanjenje i ukidanje carina na uvoz pojedinih proizvoda. 2012. godina donijela je niže carine, ali ne i niže cijene.

Evropska Unija

Već početkom primjene Privremenog sporazuma 1. 7. 2008. godine započelo se sa  ukidanjem i snižavanjem stopa carina na određene proizvode, kako je i dogovoreno u pregovaračkom procesu između BiH i EU. Od 2009. godine za oko 90% proizvoda iz EU carine su u potpunosti ukinute, dok je za ostale proizvode, za koje je pregovarački tim BiH utvrdio da su od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, postignut dogovor sa EU da se stope carina postepeno smanjuju u periodu od 2008. do 2013. godine.

Tako su početkom 2012. godine smanjene stope carina na:

  • uvoz bezolovnog motornog bezina sa oktanskim brojem manjim od 95 ( sa 10% na 2%),
  • određene tekstilne proizvode poput kaputa od sintetičkih vlakana, odijela od vune i  pamuka ( sa 15% na 3%, a od  1. 1. 2013. godine se u potpunosti ukida),
  • draguljarske predmete i predmete od zlata, kao i na putnička i motorna vozila (sa 6% na 3%, a od 1. 1. 2013. godine se u potpunosti ukida),
  • određene mliječne proizvode poput nekih jogurta, mliječnih namaza i sl, a u zavisnosti od sadržaja mliječne masnoće u istima (sa 10% na  4%, a u 2013. godini biće ukinuta),
  • teleće i juneće meso (sa 10% na 4% a onda na 2% , a sljedeće godine biće ukinuta),
  • kafa pržena sa i bez kofeina (u 2011. godini imala je stopu carine 4%, a od početka 2012. godine naplaćuje se carina u iznosu od 2%, dok će u potpunosti biti ukinuta 2013. godine).

Jasno je da od početka primjene Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između BiH i EU, od 2008. godine pa do danas, nije bilo značajnijeg smanjenja cijena proizvoda na koje se u međuvremenu ukinula ili smanjila carina. Zato se smanjenje cijena ne očekuje ni početkom 2012. godine. Formiranje cijena na tržištu u BiH je slobodno i zavisi isključivo od ponude i tražnje. U svakom slučaju, ne postoji mehanizam kojim bi država bilo koga prisilila da za postotak smanjenja stope carine, smanji i finalnu cijenu tih proizvoda na tržištu.

Ratko Kovačević

Ratko Kovačević

U Upravi za indirektno oporezivanje kažu da nametanje ograničenja u zaradi nije stimulativno, naročito za one koji žele da investiraju u našoj zemlji.

“Suština je u tome da se iznivelišu ponuda i tražnja, odnosno da se uradi nivelacija cijena nekih proizvoda. Tako bi se smanjila potražnja, a samim tim i trgovci bi smanjili cijenu”, objasnio nam je Načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO, Ratko Kovačević.

On kaže da je Fisklani savjet BiH na osnovu inicijative Vlade RS dostavio jedan dopis Upravnom odboru da se razmotri mogućnost uvođenja diferencirane stope PDV-a, odnosno niže stope PDV-a na osnovne životne namirnice.

“Upravni odbor je napravio određenu analizu na osnovu koje su odbili mogućnost uvođenja diferencirane stope PDV-a, iz razloga sto su došli do odgovora šta bi donijela ta diferncirana stopa PDV-a. Država nema mehanizam da bilo koga prisili da na osnovu smanjenja poreskog opterećenja, smanji finalnu cijenu proizvoda na tržištu BiH. To znači da bi s jedne strane smanjili stopu PDV-a, a ne bi natjerali trgovce da smanje cijene, cijene bi ostale iste, a izgubio bi se veliki iznos prihoda”, rekao je Kovačević.

Jasno je da smanjenje i ukidanje carina nije donijelo ništa građanima koji se ne bave trgovinom. Domaća proizvodnja i dalje trpi. Smanjenjem carina inostrani proizvodi postaju sve više konkurentniji u odnosu na domaću proizvodnju.

“To je način da se najjeftinijim metodama dođe do popune planiranog budžeta, a one su ove godine najavljene kao razdvojene. Vidjećemo. Jeste neuobičajeno, jedna mala lukavost u vlasti, bilo bi dobro da im to uspije, ali nisam siguran. Mislim da će 2012. godina, uprkos toj mjeri biti teža nego 2011. i volio bih da ovo društvo nađe nekoga ko će izvući ovu zemlju iz krize, ali, nažalost, takvog nema”, mišljenje je jednog Banjalučanina.

Da li bi nas ulazak u EU izvukao iz krize? Čega je sve Bosna i Hercegovina spremna da se odrekne? Vrijeme će pokazati.


Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Međunarodno priznati IT kursevi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?