Jugoslavija – zemlja snova

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Objavljeno: 30. 12. 2011

Za mlade ljude danas, riječ Jugoslavija često nosi negativne konotacije. Kada realno razmislimo, dolazimo do zaključka da je to nametnuto od strane medija i političke sadašnjosti, jer se većina mladih i ne sjeća naše bivše države. Ponekad se te negativne misli vežu za ono što su mladi ljudi čuli od svojih roditelja, jer postoje i ljudi koji su sretni što je Jugoslavija dio naše prošlosti, a ne sadašnjosti.

Prema našoj anketi 67% ljudi bi voljelo živjeti u Jugoslaviji, kad bi to bilo moguće.

Pitate se zašto?

Većina starijih ljudi tvrdi da je život u Jugoslaviji bio mnogo lakši, te da je kulturna scena bila mnogo kvalitetnija i da je čovjek mogao dostojno živjeti od svoje plate. Ti ljudi su nostalgični. Oni pamte dane kad su u Zagreb išli na kafu, kad su sa društvom sjedili kraj mora pjevušeći pjesme Bijelog dugmeta, kad su znali razlog zbog kojeg studiraju i dane kad su bili sigurni u svoju budućnost. Banjalučanka E. G. je jedna od tih ljudi za koje Jugoslavija danas predstavlja predivan san u kojem su davno boravili.

“Za mene je Jugoslavija asocijacija na moje djetinjstvo i moju mladost. Gotovo sve što me veže za Jugoslaviju, ja danas vidim kao nestvarnu priču, kao zemlju koja je jednom bila i vjerovatno nikad više. Meni je žao moje djece jer nisu osjetila onu slobodu koja je za nas bila sasvim prirodna stvar. Kada se osvrnem unazad, prvo što mi je na pameti je da je svako imao svoju šansu, šansu na besplatno školovanje, liječenje. Imali smo jedinstven sistem i gotovo u srcu Evrope živjeli jednim zastićenim i privilegovanim životom. Mi tada nismo bili svjesni toga i tek nakon svih neprilika i potucanja po svijetu, shvatili smo koja je bila veličina Jugoslavije. Neki će reći da i nije sve bilo toliko pozitivno, ali bi se morali složiti da u poređenju sa ovim što danas imamo, Jugoslavija nam je nudila mnogo više”, kaže E. G.

Rat koji je razorio Jugoslaviju je takođe razorio i svjetove mnogih ljudi i ostavio brojne negativne posljedice. Danas mladi ne putuju često u Zagreb ili Beograd, jer to danas za većinu predstavlja luksuz. Takođe, mnogi se pitaju zašto studiraju, jer su upoznati sa činjenicom da je na našim prostorima veoma teško pronaći posao od kojeg se može lijepo živjeti.

Ko je kriv za današnju situaciju?

Neki kažu da je Tito kriv. Neki kažu da je Jugoslavija bila totalitaristička država u kojoj nisi smio govoriti protiv političara ili sistema. Država u čijim školama je vladao sistem političkog odgoja i Saveza komunista. Država u kojoj je privatno vlasništvo smatrano kao nepoželjna i negativna stvar i sve što je moglo dovesti do razdvajanja države je bilo zabranjeno.

Međutim, kako postoji i druga strana novčića, tako uvijek postoji i druga strana priče. Sa jugoslovenskim pasošem mogao si proputovati čitav svijet. U Jugoslaviji mnogo toga je bilo besplatno, a nakon škole si u većini slučajeva odmah pronašao posao i to posao od kojeg si mogao dostojno živjeti. Roba u prodavnicama bila je kvalitetna i većinom domaće proizvodnje. Policija se poštovala, a država je gradila fabrike na mjestima gdje nije bilo uslova za opstanak, kako bi ljudi bolje živjeli.

Kako onda Jugoslavija može biti kriva za današnju situaciju?

Josip Broz Tito

Neki vjeruju da su ljudi u doba Jugoslavije držani pod strogim režimom, da im je prodavana magla. Sudeći po našoj anketi 18% ljudi kaže da im je danas dobro. Jugoslavija u njima ne budi nostalgiju. Mladi Banjalučanin, Đorđe Đurđević, vjeruje da je besmisleno porediti život u Jugi sa današnjim životom, te da je danas nemoguće zamisliti život u granicama bivše Juge.

“U to vrijeme ljudi su išli na more fićom i do mora im je dva puta prokuhavao motor, ali su bili sretni jer su držani u kapsuli i nisu znali za bolje. Nešto nalik Sjevernoj Koreji ili Kubi. Znači, u Jugi je bila odlična moć vladavine, a ne standard življenja. Ništa tamo nije bilo dobro, realno, ali su ljudi mislili da je dobro. Tome su pomogli Lepa Brena, dobar fudbal, Bijelo dugme i puni stadioni. Bilo je, što se kaže, hljeba i igara”, rekao je Đorđe Đurđević.

15% ljudi nisu sigurni da li bi se voljeli vratiti u doba Jugoslavije. Đurđević navodi da je “jasno da je osjećaj ekstaze pod uticajem heroina savršeno lijep, ali šta ujutro”? On poredi Jugoslaviju sa naizgled vječnom srećom koja je jedan dan nestala i ljudi su se suočili sa nepoznatim načinom života, a ovisnost je teško izliječiti.

Neki vjeruju da je interes većine bio razlog ujedinjenosti nekadašnje Jugoslavije. Neki kažu da su pohlepa i osjećaj da se pojedini interesi više ne ispunjavaju, razlozi zbog kojih se Jugoslavija raspala. No, to će zauvijek ostati tema rasprave ljudi podijeljenih mišljenja.

Istina je da se u Jugoslaviji dobro živjelo. Međutim, mlada osoba, kao što sam ja, ne može procijeniti da li je politički sastav države ubijedio ljude u to da im je dobro, ili je sve zaista dobro funkcionisalo. Pored toga, ja sam ipak jedna od onih koji priče o bivšoj Jugi smatraju nostalgičnim.

Čini mi se da su se ljudi u Jugoslaviji poštovali, da vjera nije dijelila ljude na dobre i loše, te da je cijelokupno društvo živjelo u koegzistenciji. Čini me se da je mržnja tad bila manje prisutna. Pošto mržnja potiče od straha, a strah je danas veliki dio našeg društva, neka vrsta mržnje postoji u svim aspektima današnjeg života na Balkanu. Nažalost, danas se Jugoslavija nalazi u pričama koje za poslijeratne generacije predstavljaju fikciju.

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Međunarodno priznati IT kursevi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?