Vlada RS usvojila brojne novine u poslovanju IRB-a: Nova pravila i kreditne linije

Vlada RS usvojila je na danas održanoj sjednici Pravila plasmana sredstava po kreditnim linijama i zajmovima za lokalne zajednice, poljoprivredu, infrastrukturne projekte, stambeno zbrinjavanje, refinansiranje obaveza i plaćanje poreskih izdataka, a koji će biti finansirani iz linija Investiciono-razvojne banke RS.

Jedno od pravila odnosi se na plasmane za jedinice lokalne samouprave, a namjena je finansiranje infrastrukturnih projekata, zatim plaćanje poreskih obaveza i refinansiranje, a maksimalan iznos kredita je do pet miliona maraka, uz period otplate do 12 godina i grejs period do dvije godine.

Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova RS, kaže da su i oni kao Savez imali inicijativu pred Vladom koja se odnosila na reprograme po osnovu emisije obveznica za lokalne zajednice koje imaju teškoće s otplatom.

“Drago mi je da je Vlada odlučila da ide još jedan korak ispred jer nam omogućava da finansiramo infrastrukturne projekte putem kredita uz grejs period i nižu kamatnu stopu. To je način kako treba da sarađuju lokalne zajednice i Vlada RS. Svi imamo potrebu da razvijamo infrastrukturne projekte i zato je ovo nešto što možemo toplo pozdraviti”, rekao je on.

Dodao je da bi opštine mogle svesti budžete na nivo redovnog finansiranja, ali da bi se time automatski onemogućila izgradnja infrastrukture, odnosno ekonomski razvoj naših lokalnih zajednica.

Rekao je da je ubijeđen da će biti mnogo lokalnih zajednica koje će se odlučiti da participiraju u ovom projektu. Predloženim pravilima povećan je maksimalan iznos za stambene kredite sa 100.000 KM na 150.000 KM, kao i rok otplate sa 20 na 25 godina.

“Sredstva su dostupna sada i korisnicima koji već posjeduju stambenu jedinicu, a omogućen je pristup kreditnim sredstvima i samcima i ukinuta starosna granica od 35 godina. Takođe, omogućeno je i finansiranje adaptacije stambene jedinice, te kupovina stambene jedinice bez obzira na mjesto zaposlenja ili prebivališta”, naveli su u Birou.

Osim ovih kredita, kako ističu u Birou, predloženim pravilima omogućeno je finansiranje ugostiteljskih djelatnosti, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje mašina i opreme, finansijsko posredovanje, proizvodnja i prerada duvana, notarska i advokatska djelatnost, kao i trgovina za plaćanje obaveza prema proizvođačima iz RS.

“Povećan je i maksimalan iznos sa 50.000 KM na 500.000 KM za kreditnu liniju za početne poslovne aktivnosti, te period otplate sa sedam na deset godina. Produžavanjem perioda otplate biće omogućeno inicijalno smanjenje anuiteta krajnjim korisnicima kreditnih sredstava, relaksirajući time pritisak novčanih odliva po ovom osnovu na njihovu tekuću likvidnost”, naglasili su.

Takode, dodaju, ova mjera je u saglasnosti i sa mjerama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS za ublažavanje uticaja suše na poljoprivrednu proizvodnju, dok je povećan maksimalan iznos za kreditnu liniju mikrobiznis u poljoprivredi sa 50.000 KM na 500.000 KM.

Vlada je, osim ovih mjera, usvojila i Informaciju o zasnivanju novog proizvodnog ciklusa u 2017/18. godini, a Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS je predložilo 14 mjera podrške zasnivanju nove poljoprivredne proizvodnje.

“Među tim mjerama je i regres za dizel gorivo, za potrebe izvođenja jesenjih i proljećnih radova u poljoprivredi, u visini 0,60 KM/litru. Takođe, poljoprivrednicima će na raspolaganju biti i dodatni regres za dizel gorivo po osnovu mjera Vlade za ublažavanje posljedica suše u iznosu od 20 litara po hektaru obradivih površina i u vrijednosti od 0,60 KM/litru”, naglasili su.

Jedna od mjera je i dodatni podsticaj za nabavku mineralnog đubriva, po jedinici prijavljene površine za sve registrovane proizvođače po osnovu mjera Vlade za ublažavanje posljedica suše u visini od 28 maraka po hektaru za potrebe zasnivanja novog proizvodnog ciklusa.

Mjere koje je usvojila Vlada uključuju i podršku izgradnji sistema za navodnjavanje u ukupnom iznosu od 5.000.000 KM, kao i povrat naknade na troškove koncesija i zakupa poljoprivrednog zemljišta za 50 odsto za 2018. godinu.

Izvor: Nezavisne/Dejan Šajinović