Evropske regije koje sanjaju nezavisnost (Foto)

Objavljeno: 28. 8. 2015 u 11:56h

Škotska, Flandrija i Katalonija, Baskija, Sjeverna Irska su najpoznatije evropske regije koje sanjaju nezavisnost, ali ne i jedine oblasti čiji stanovnici žele otcjepljenje od država u kojima žive. Farska ostrva, Alandska ostrva, Sjeverni Kipar, Venecija, Južni Tirol, Pridnjestrovska Moldavska Republika, Sardinija, Korzika, Veneto, Galicija, takođe žele da ostvare državnost.

U septembru prošle godine, u Škotskoj je održan referendum na kojem su građani odgovarali na pitanje žele li da njihova zemlja ostane dio Velike Britanije. Prema zvaničnim podacima, protiv otcjepljenja je glasalo 55,3 odsto glasača, a za 44,7 procenta.  Međutim, i sama činjenica da je ovaj referenum održan je veliki korak i pruža nadu mnogim evropskim regijama koje žele da steknu nezavisnost.

Na katalonskom neobavezujućem izjašnjavanju o nezavisnosti početkom novembra prošle godine više od 80 posto izašlih glasalo je za odvajanje od Španije, a još se 10 posto složilo da Katalonija treba biti samostalna, iako još uvijek povezana sa Španijom. Na referendum je izašlo 2,25 miliona građana Katalonije. Zahtjevi za suverenost Katalonije u posljednjih pet godina su sve snažniji, međutim, vlasti u Madridu ovaj referendum su proglasile “bezvrijednim”.

Baskija je, takođe, najpoznatiji secesionistički primjer u Španiji, zato što su Baski i njihova militantna grupa ETA bili (a vjerovatno su i dalje) spremni da se i nasilno bore za nezavisnost.

Ovaj narod živi u tri regije, u dve države, i smatra se jedinim staroevropskim narodom koji i dalje postoji. Kada su posrijedi Flamanci u Belgiji, ne postoji starosjedilac ove regije koji su zadovoljni postojećim stanjem; neki traže otcjepljenje, neki konfederaciju, neki dalju federalizaciju, dok neki žele da se Flandrija pripoji bratskoj Kraljevini Holandiji. Tokom postizborne krize prije nekoliko godina, čak se 46 odsto stanovnika ove regije izjasnilo za nezavisnost.

Farska ostrva

e10

Sačinjena su od 18 ostrva između Škotske i Islanda i trenutno su pod vlašću Danske, koja njima upravlja još od 14. vijeka. Prvi pokušaj ostvarivanja nezavisnosti dogodio se poslije Drugog svjetskog rata, kada su na izborima secesionisti dobili s malom razlikom, danski kralj je poništio izbore, a na ponovljenim su sa jednako malom razlikom pobjedili pobornici ostajanja po danskom upravom, od koje je dobijena široka autonomija. Godine 2011, vlada Danske osudila je predloženi ustav Farskih ostrva, pa je zbog činjenice da su ostrva jako zavisna ekonomski od ove zemlje isti povučen.

Sjeverni Kipar

e5

Kipar, ostrvo u istočnom Sredozemlju, podjeljen je između grčke većine i turske manjine. Kada je postao članica EU 2004. godine, to je učinjeno bez sjevernog dijela ostrva, u kome živi turska manjina. Podjela potiče još iz 1974, kada je kao odgovor na namjere Kiparske nacionalne garde da proglasi Kipar dijelom Grčke, Turska izvršila invaziju na ostrvo. Turska republika na sjevernom Kipru nikada nije bila priznata kao nezavisna država, izuzev od same Turske, od koje je jako zavisna. U 2004. održan je referendum o ujedinjenju ostrva koji su podržali kiparski Turci, ali ne i Grci.

Galicija

e2

Iako Španija priznaje stanovnike Galicije, regiona u sjevernoj Španiji na granici s Portugalijom, kao posebnu etničku grupu, nekima to nije dovoljno. Neki članovi nacionalističkog pokreta BNG koji se zalaže za veću autonomiju misle da bi trebalo tražiti potpuni nezavisnost u okviru EU. Od BNG se odvojila ljevičarska grupa ANG, koja je uspjela ostvari značanih 14 odsto mjesta u lokalnom parlamentu.

Venecija (Veneto)

e7

Dok su oči svijeta bile uperene ka Krimu, gotovo neprimjetno je prošla vijest da je u Veneciji organzovan referendum o nezavisnosti ove oblasti. Gotovo dva miliona građana okruga Veneto, čiji je Venecija glavni grad glasali su za ponovno uspostavljanje Republike Venecije. Italijanska vlada nikada nije priznala rezultate ovog referenduma jer nije bio zvanično organizovan već se glasalo putem interneta.

Južni Tirol

e3

Tirol je nekad bio Austrijska pokrajina, a sada je podjeljen između Italije i Austrije. U pokrajini se većinski govori njemački, koji je u pokušaju „italijanizacije“ Benito Musolini zabranio. To je, međutim, izazvalo suprotan efekat. Tokom šezdesetih je došlo do teških nemira, praćenih i postavljanjem bombi. Sada je region autonoman u toj mjeri da oko 10 odsto poreza ide u Rim. Ipak, partije koje se zalažu za otcjepljenje drže oko trećine mjesta u lokalnom parlamentu.

Pridnjestrovska Moldavska Republika

e6

Nastala je odvajanjem od Moldavije, koja je nastala odvajanjem od Rumunije. Moldavija je do 1990. bila dio SSSR, ali lokalni Rusi nisu željeli da budu manjina u ovoj zemlji, pa su formirali Pridnestovlje poslije kratkotrajnog sukoba. Iako je organizovala više referendiuma o nezavisnosti, priznanje još čeka.

Sardinija

e9

Za razliku od svojih susjeda Korzikanaca, žitelji Sardinije su izabrali nenasilan put ka nezavisnosti i odvajanju od Italije. Čak 87 odsto glasača je za jače lokalne vlasti, dok 41 odsto želi nezavisnost. Na izborima 2014, partije koje se zalažu za nezavisnot su dobile svega 18 odsto. Jedna grupa boraca za nezavisnost zalaže se za ujedinjenje s Švajcarskom.

Korzika

e4

Korzikanci se hvale da su mnogi vladali njma, ali ih nikad nisu pokorili. Iako je ostrvo vjekovima pod francuskom vlašću, oni se ne smatraju Francuzima. Ostrvo je proglasilo nezavisnost u 18. vijeku, a ona je trajala 14 godina, da bi ponovo bilo pripojeno Francuskoj. Tokom druge polovine 20. vijeka, nacionalizam se rasplamsao, pa su neki pokreti pribjegli i terorističkim metodama. Godine 1998. čak je ubijen jedan francuski zvaničnik na ostrvu.

Alandska ostrva

e8

Grupa malih ostrva u Baltičkom moru, koja sa svega 28.000 stanovnika ima kao dio Finske veliku autonomiju i pravo veta na odluku Finske, koja ta prava umanjuje. Godine 1917, Alandska ostrva su proglasila nazavisnost i želju da se pripoje Švedskoj. Finska je odbila da prizna nezavisnost, a to je i potvrdila Liga naroda (preteča UN). Iako je od tada prošao skoro vijek, ideja nije umrla jer partije secesionista drže oko 10 odsto lokalnog parlamenta.

Izvor: Nezavisne

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/aktuelno/svijet/evropske-regije-koje-sanjaju-nezavisnost-foto/||claudebot