Oranice tiho nestaju

Usljed upotrebe pesticida i teške mehanizacije, migracije stanovništva, izgradnje infrastrukture, kopova, vremenskih neprilika, ali i teške finansijske situacije u agraru, u Republici Srpskoj godišnje “nestane” na stotine hektara poljoprivrednog zemljišta.

Hercegovina je jedno od najugroženijih područja kada je riječ o degradaciji zemljišta, a najprisutnija je, ističu stručnjaci, urbanizacija.

Zbog toga je, kažu, potrebno da što prije budu donesena planska akta kako bi se zaštitilo najkvalitetnije zemljište, dodajući da je modernizacija neophodna, ali da se mora voditi računa o prirodnom bogatstvu.

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoje Dojčinović istakao je da se zbog velikih ulaganja mnogi poljoprivrednici odlučuju na smanjenje proizvodnje, pa i ono malo obradivog zemljišta zarasta u žbunje.

“Osim toga, mnogi stanovnici, koji su koliko-toliko obrađivali zemlju, napuštaju sela i odlaze u gradove da žive. Mnogo je i firmi koje su propale pa je poljoprivredno zemljište kojim su upravljale prepušteno sebi”, kazao je Dojčinović.

Kako bi koliko-toliko spasle poljoprivredno zemljište, pojedine lokalne zajednice prave plan mjera za borbu protiv degradacije i unapređenje poljoprivrede, kao i podizanje produktivnosti na viši nivo.

Profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Mihajlo Marković ističe da se u skladu s tim mjerama donose godišnji programi eksploatacije i korišćenja poljoprivrednog zemljišta. Problem je, kaže, to što niko ne kontroliše sprovođenje tih mjera.

Prema posljednjim podacima, ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Srpskoj u 2015. godini iznosila je 983.000 hektara, od čega su obradive zauzimale 816.000 hektara. Pod oranicama i baštama se, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, nalazilo 577.000 hektara.

Samo za pet godina, od 2002. do 2007. godine, došlo je do povećanja nepoljoprivrednih površina za 180.802 hektara, odnosno za osam odsto, dok u ministarstvu ističu da su jedan od značajnih problema i minirane površine, a procjenjuje se da je oko 501 kilometar kvadratni u RS pod minama.

S ciljem smanjenja degradacije zemljišta, Ministarstvo se priključilo LDN procesu čiji konsultanti za RS završavaju izvještaj koji će pokazati kritična područja i odrediti ciljeve za prevazilaženje degradacije zemljišta u budućnosti.

Erozija

Veliki dio zemljišta na području Srpske podložan je eroziji, zbog čega su mnoge plodne površine danas trajno uništene, dok se neke mogu koristiti samo za ekstenzivno stočarstvo. Erozija je naročito izražena na planinskim pašnjacima.

Izvor: Glas Srpske / Autor: Danijela Stokanić