Nakon SAD i Njemačke, mladi sve češće idu u Kanadu

Vijest da mogu da odu u Kanadu i za dvije godine završe školovanje i dobiju papire, među omladinom odjeknula je kao bomba, pa mnogi već pakuju kofere.

Napokon, kažu, znaju šta će sa diplomama – iskoristiće ih u Kanadi. Vankuver je već petu godinu zaredom na vrhu liste najboljih mjesta za život u svijetu, dok je Banjaluka, priznaju mnogi, daleko od tog spiska.

Agencije koje sprovode ovaj program nude ljudima, bez obzira na godine, doškolovavanje i mogućnost legalnog ostajanja u Kanadi, jer ova država posljednjih 5 godina otvara granice za nove useljenike koji moraju proći njihov sistem obrazovanja. Ova prilika od početka godine otvorila se i Banjalučanima, ali i građanima cijele Republike Srpske i FBIH, pa mnogi kažu da se udaljena Kanada više i ne čini tako daleko.

“Što više čekam posao, to mi Kanada izgleda bliže. Razmišljao sam o budućnosti i razlozima koji me drže ovdje i shvatio da ih nema puno. Kanada mi zvuči mnogo bolje od Amerike i Evrope, tako da sam odlučio da pokušam” – kaže Milan Simić, koji u Kanadu nosi neupotrebljenu diplomu profesora filozofije.

Da se u ovoj državi posljednjih godina djeca rađaju već spakovanih kofera, saglasna je i Božana S. koja je već bila u Americi, radila četiri mjeseca, zatim se vratila u Banjaluku i pokajala što nije tamo i ostala.

“Priliku za školovanje u Kanadi ću sigurno iskoristiti, jer ovdje nemam šta da tražim. Bitno mi je što tamo ne odlazim kao jeftina radna snaga, već neko ko će se školovati i postati legalan građanin države” – priča ona.

Iako godine nisu uslov za odlazak, iz jedne banjalučke agnecije, koja nudi ovaj program, rekli su nam da su upravo mladi ljudi do sada najčešći aplikanti.

“Iako smo program počeli od ove godine, za sada imamo veliki broj zainteresovanih, prvenstveno zašto što imam bazu mladih ljudi koji su bili na drugim programima. Tako da su najviše aplicirali ljudi koji su već putovali u Ameriku ili negdje drugo i osjetili kako je živjeti vani. To su većinom mladi koji su završili fakultete i ne mogu da nađu posao ovdje” – objašnjava Silvana Vasić, iz jedne banjalučke agencije.

Ovim rijeka mladih koja teče van granica BiH teče još brže i počinje da se sliva u još jednom pravcu, slikovito opisuje sociolog Dragana Aleksić.

“Naravno da ljudi idu tamo gdje će biti cijenjeni. Ovdje uskoro neće ostati mladih ljudi, ovaj grad i ova država postaće grad staraca i ljudi bez ambicija, dok će naša pametna omladina biti negdje daleko i raditi ono što voli i za to biti plaćena” – prokomentarisala je Aleksićeva.

Svaki drugi bi otišao

Savjet omladinskih organizacija Banjaluka, nedavno je sproveo anketu među mladima, sa pitanjem: „Da li vidite budućnost u Banjaluci?“ Rezultati su bili više nego porazni.

Svaki drugi Banjalučanin mlađi od 30 godina, spreman je da zauvijek napusti svoj grad, jer u njemu ne vidi perspektivu za život i napredovanje.

Izvor: Blic/ Tanja Vukomanović