Koliko smo (ne)pismeni: “Neznam”, “nebih”, “predpostavljam”…

Objavljeno: 10. 3. 2017 u 18:21h

U vrhu liste po broju posjeta na sajtovima koji se bave jezičkim nedoumicama nalaze se dileme da li se ispravno piše “neznam” ili “ne znam”, “uredu” ili “u redu”, “nebih” ili “ne bih”, “pretpostaviti” ili “predpostaviti”, “doći ću” ili “doćiću”.

Dileme kako se ispravno pišu riječi srpskog jezika građani najčešće otklanjaju na portalima koji u dva – tri koraka nude rješenja za njihovo neznanje.

Posebno zabrinjava to što se njihove nedoumice uglavnom odnose na najosnovija pravopisna načela koja se uče još u osnovnoj školi, što je nedvosmislen pokazatelj da su časove srpskog jezika prespavali dubokim zimskim snom.

Tako je na pojedinim sajtovima registrovano i po pola miliona prijavljivanja “zaljubljenika” u srpsku gramatiku, koji nisu bili sigurni da li se piše “samnom” ili “sa mnom”?!

Među onima koji nastoje kako-tako da zakrpe rupe u svom znanju, takođe je prava armija “prvačića” koje interesuje da li se piše “poslana” ili “poslata”, “uspijeh” ili “uspjeh”, “predškolsko” ili “pretškolsko”, “abstraktno” ili “apstraktno”…

Stručnjaci poručuju da se gotovo svi primjeri tiču elementarnih pravopisnih pravila, s kojima se učenici susreću u cijeloj osnovnoj školi, i to od najranijih razreda.

“Međutim, mnogi prespavaju ovaj period, tako da u dalje školavanje ulaze praktično nepismeni. Grčevito uče matematiku, fiziku, hemiju, kasnije stručne predmete, a srpski ostavljaju po strani, uopšte ne shvatajući značaj ovog predmeta. Još ako se desi da nastavnik ili profesor nisu baš najzainteresovaniji za posao koji im je povjeren, neuspjeh je zagarantovan. Naime, čovjek danas-sutra može da postane doktor nauka, ali ako piše “neznam” ili “Banjalučki”, badava mu sve. Pored onih manje obrazovanih, rješenja za svoje jezičke dileme na internetu sigurno traže i mnogi fakultetski obrazovani ljudi, političari, direktori, koji jednostavno ne znaju osnovna pravila pravopisa. To je posljedica činjenice da, očigledno, još nismo svjesni koliko je važna pismenost” – ističu profesori srpskog jezika.

Lingvisti dodaju da je poražavajuće da se srpski jezik temeljno radi samo u osnovnoj školi, zbog čega se u daljem školovanju jednostavno zaboravi.

“Onda imamo situaciju da završenom fakultetliji, koji ne studira jezik, lektor može biti osrednji učenik osnovne škole. Garantujem da djeca u osnovnoj školi najmanje griješe, mnogo manje nego čak univerzitetski profesori koji ne rade u oblasti humanističkih nauka. Razlog je što se srpskom jeziku, mimo osnovne škole, uopšte ne posvećuje pažnja, pa imamo strašnu nepismenost ljudi koji su čak fakultetski “obrazovani”. Zato je, radi elementarne pismenosti, najhitnije potrebno uvesti srpski jezik na sve fakultete, i državne i privatne, da se ljudi ne brukaju zbog nemanja elementarne jezičke kulture. Nepismenost je osnovni pokazatelj nekulture, a nekultura je “ubica” demokratskog društva” – kaže ugledni srpski lingvista profesor Miloš Kovačević.

Upozorava da se osnovna jezička pravila moraju cijeli život ponavljati, da bi se znala, kao što cijeli život moramo raditi na svojoj jezičkoj kulturi.

“Kako to da rade oni koji i ne znaju šta je kultura, niti šta je jezička (ne)pismenost? Oni misle da je sve ispravno što sami govore. I umjesto da se stide svoje jezičke nekulture, oni je svojim položajima političkim i društvenim šire nekulturni obrazac, kao pokazatelj uspjeha. Kod nas gotovo da vlada pravilo – što si nepismeniji, to imaš bolji položaj, i politički i društveno. Pa, onda i oni koji uopšte nisu išli u školu, imaju dobar primjer da im pismenost ništa ne pomaže, nego da su za uspjeh bitniji drugi kriterijumi” – kaže Kovačević.

Dok to državni i posebno prosvjetni organi ne prepoznaju i ne počnu rješavati, stanje će, upozorava, biti sve gore i gore.

Elementarno nepismenih 59 000 građana

U Republici Srpskoj svaki 17. stanovnik stariji od 15 godina nema nikakvo obrazovanje, dok svaki peti ima završenu samo osnovnu školu. Do ovih podataka došlo se tokom popisa stanovništva 2013. godine, a koji su objavljeni krajem prošle godine.

Pismenim se smatra lice koje s razumijevanjem može napisati i pročitati kratku i jednostavnu izjavu o svom svakodnevnom životu, kaže definicija. U Srpskoj to, međutim, u stanju nije 59 000 njenih građana koji se smatraju nepismenim, a među kojima je više žena nego muškaraca.

Popisom se došlo i do podatka da 97 000 stanovništva ima nepotpuno osnovno obrazovanje. S druge strane, u Srpskoj je fakultetski obrazovano tek 8,66 odsto njenog stanovništva.

Izvor: Srpskacafe

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/aktuelno/koliko-smo-nepismeni-neznam-nebih-predpostavljam/?utm_source=PovezaneVijesti&utm_medium=Blcom&utm_campaign=PovezaneVijesti||claudebot