Internet “otima” posao ljekarima

Ako na internet pretraživačima ukucate riječi “kako izliječiti”, shvatićete da ne postoji bolest za koju “doktor Google” nema lijek, zbog čega su ljekari u BiH u velikim problemima, jer pacijenti sebi na ovaj način često pogoršavaju zdravstveno stanje.

VIŠE ŠTETE NEGO KORISTI: Istovremeno, na onlajn oglasima i dalje postoji širok spektar medikamenata koje je moguće naručiti sa nekoliko klikova, što se, po riječima stručnjaka, nikako ne preporučuje, jer može da donese više štete nego koristi.

Da se građani masovno poigravaju sa svojom sudbinom, uvjerili smo se provjeravajući šta traže na internetu, gdje se, između ostalog, pretraživalo kako izliječiti glavobolju, upalu grla, šugu… Osim toga, brojni su u Google pretragu ukucali i kako izliječiti rak pluća, debelog crijeva, prostate i ostalih organa. Ovakvi, nažalost omasovljeni postupci pacijenata, nerijetko otežavaju rad ljekarima, koji građane upozoravaju da se pomoć traži u ambulanti, a ne na monitoru računara.

OPASNO PO ZDRAVLJE: Ljekari upozoravaju da je rastući trend liječenja putem interneta opasan po zdravlje pacijenata i da nikako ne smiju svoju terapiju određivati na osnovu informacija do kojih dođu ovim putem. Rade Dujaković, porodični doktor iz Banjaluke, ističe da internet stvara haos u glavama pacijenata, te da oni dolaze preplašeni ljekarima.

“Kada je riječ o postavljanju dijagnoze i određivanju terapija, pacijenti ulaze u more informacija, ali i dezinformacija, koje im onemogućavaju da se pravilno liječe i izliječe”, naveo je Dujaković.

Tamara Matijaš, doktor medicine iz Prijedora, kaže da sve dostupniji internet sadržaj te mogućnosti pretraživanja medicinskih članaka doprinose aktuelizovanju takozvanog onlajn liječenja.

VELIKE ZABUNE: “Radi se o krajnje nepouzdanom i nesigurnom metodu, gdje osoba unosi pojedine tegobe koje osjeća i na osnovu toga pokušava doći do dijagnoze. Internet pretraživači kao rezultat prikažu neke najbitnije dijagnoze koje su često i najgore. Recimo, od ukucavanja riječi kašalj dolazi do dijagnoze nekih ozbiljnijih oboljenja, kao što je, na primjer, karcinom pluća”, kaže Matijaš.

Dodaje da se zbog toga strogo savjetuje, ako osoba ima izražene simptome, da se konsultuje sa stručnom osobom, odnosno ljekarom. Sve više građana posjećuje virtuelne ordinacije i uz savjete onlajn ljekara postavljaju dijagnoze i uzimaju terapiju.

“Često posjećujem stranice sa sadržajima koje pružaju savjete kako se liječe određene bolesti ili prepoznaju simptomi istih, jer nemam vremena da se obratim porodičnom ljekaru svaki put kada osjetim tegobe. Nerijetko se dešava, kada unesem u pretragu svoje simptome, da mi pretraživač ‘izbaci’ neke teže oblike bolesti, za koje sumnjam da ih imam, tako da vjerujem da ovaj način liječenja nije uvijek pouzdan”, kaže Ljiljana K.

POGREŠNE DIJAGNOZE: Zaim Jatić, predsjednik Udruženja ljekara porodične medicine FBiH, ističe da svako treba da je dobro informisan te da o svom zdravstvenom stanju zna što više, ali i dodaje da terapija može da se dobije samo po preporuci ljekara.

“Svakodnevno mi dolaze pacijenti koji su sebi sami uspostavili dijagnozu i terapiju. Znalo je biti i težih posljedica, nakon što odluče da se liječe sami, ili na nagovor onih koji se bave alternativnim oblicima liječenja, a koji ih, na primjer, nagovore da uzimaju samo čaj, a isključe lijekove”, ističe Jatić.

On se prisjetio i pacijenta koji se samoinicijativno liječio travama, što je prouzrokovalo takve probleme da su ljekari mjesecima stabilizovali njegovo stanje.

“Poruka građanima je da treba da se informišu, ali nikada ne treba isključivati terapiju koju su dobili od ljekara, niti počinjati samoinicijativno liječenje bez konsultovanja sa doktorima”, istakao je Jatić.

LIJEKOVI NA INTERNETU: Da kupovina lijekova putem interneta predstavlja veliku opasnost, ističe i Miodrag Femić, predsjednik Međunarodne asocijacije doktora medicine za jugoističnu Evropu.

“Ne znate ni ko ih proizvodi, ni ko ih uvozi, ni način na koji treba da ih konzumirate i slično. Građani mnogo sjede za kompjuterom i traže. Pametnije je da se jave ljekaru, ali mislim da smo malo postali lijeni”, kaže Femić.

Bazirajući se na činjenicu da je internet krcat savjetima kako “izliječiti” bilo koju bolest, Femić naglašava da je i to veliki problem.

“Maltene sve se može ‘izliječiti’ u roku od pet dana, a onda dolaze kod doktora sa teškim komplikacijama. Zato je bolje doći kod doktora, nego raditi na svoju ruku”, savjetuje Femić.

Šta se najčešće traži

Simptomi neke bolesti
Dijagnostika
Liječenje
Termini laboratorijske dijagnostike

Zbog kojih bolesti najviše guglaju
Bolesti kardiovaskularnog sistema
Bolesti štitne žlijezde
Bolesti dojke
Polno prenosive bolesti
Dijete i brzo mršavljenje
Karcinomi debelog crijeva, prostate i dojke

Izvor: Nezavisne