In Vino Veritas

Od početka civilizacije vino je izvor zadovoljstva čovječanstva. Od Biblije do drevne mitologije pričalo se o piću od fermentisanog grožđa. Dokumentovano je da su drevni ljudi osjećali blaženstvo zbog ove uzbudljive tečnosti. Niko ne zna ko je prvi napravio vino i uživao u njemu.

Stručnjaci se slažu da vino datira iz 6000. godine p.n.e. Vinova loza je gajena u Egiptu i u Mesopotamiji. Grčka, Španija, Meksiko, Rim, i Sjedinjene Države su ih pratili. Španija je igrala važnu ulogu u procesu donošenja vina u Evropu. Gajenje grožđa i proizvodnja vina proširila su se širom svijeta. Vino je postalo dragocjena trgovina. Vladari su pokušavali da sakriju ovo blago. Čuvali su ga kao tajnu. Međutim, vinogradarstvo  je raslo i postalo kamen temeljac nekih regiona. Svjetski poznata vina nastala su u Francuskoj i ona postaje lider. Zbog očaravajuće istorije vina, i velikog interesovanja za vino, Francuzi su veliki poznavaoci i konstantno tragaju za novim ukusima.

Vino igra važnu ulogu u našem životu. Koristi se u vjerskim ceremonijama, koristi se kao lijek, antiseptik i prečistač vode. Vino pretvara obroke u praznike, opušta nas i ohrabruje.

Danas se vino pravi širom svijeta u različitim klimatskim regijama, pa tako i kod nas.

Vinarija

U jednoj banjalučkoj vinariji rekli su nam da je njihova vinarija nastala iz inata i ljubavi prema vinu.

“Inat je bio odlučujući da se krene, a mnogo ljubavi je potrebno da se na mukotrpnom vinskom putu istraje i stvori tradicija.  Inat, da dokažemo da se vrhunske sorte vinove loze mogu uzgajati i u našim krajevima iako su mnogi smatrali i uvjeravali nas da to nije moguće”, rekao je vlasnik.

Napisane su cijele knjige o tehnologiji pravljenja, čuvanja i njegovanja vina. Grožđe je nakon berbe potrebno što prije preraditi i otpočeti proces fermentacije kako ne bi došlo do oksidacije grožđa i grožđanog soka i gubljenja mirisnih i voćnih nota koje karakterišu svaku vinsku sortu ponaosob.

Za postizanje vrhunskog kvaliteta vina neophodno je imati vrhunski kvalitet grožđa. Sljedeći korak je obrada grožđa prije otpočinjanja alkoholne fermentacije, zašto je neophodna vrhunska oprema za odvajanje bobica od peteljke (ruljanje) i  gnječenje bobica (muljanje) kako bi se što bolje odvojio sok od pokožice i košpica.

“U našoj vinariji se primjenjuju savremene tehnološke metode obrade grožđa i čuvanja vina, ali i tradicionalni načini njegovanja vina u običnim i barrique hrastovim bačvama. Naravno, tu je i cio niz drugih tehnoloških postupaka, koji se moraju pažljivo sprovoditi uz adekavtnu primjenu niza enoloških sredstava koji daju konačni, željeni karakter i profil vina, karakterističan za određenu vinariju i vinara”, objasnio nam je vlasnik vinarije.

Za očuvanje aromatskih i voćnih  svojstava vina, posebno bijelih i roze vina, neophodno je kontrolisati tok burne i lagane alkoholne fermentacije, a što se postiže hlađenjem vinskih tankova na željenu temperaturu, pomoću rashladnih uređaja-čilera.

Nije lako procijeniti valjanost vina, pravi stručnjaci i poznavoci vina to mogu procijeniti mirisom.

Međutim, hemijskim i fizičkim analizama može se u velikoj mjeri steći predstava o kvalitetu vina, ali, bez organoleptičke ocjene njihovog kvaliteta, analiza vina se ne može smatrati potpunom. U vinu se nalazi nekoliko stotina različitih hemijskih jedinjenja i gotovo da svako od njih svojim sadržajem može uticati na kvalitet vina.

“Pored sadržaja pojedinih sastojaka vina od velikog značaja su i njihovi međusobni odnosi. Ni vrlo detaljnim hemijskim analizama se ne može doći do informacije o harmoničnosti odnosa mnogobrojnih komponenti vina. U suštini organoleptička ocjena se sastoji u procjeni utisaka do kojih se dolazi posmatranjem boje, bistrine, mirisa i okusa vina, što su i najvažniji utisci potrošača prema kojima se formira mišljenje o vinu ili drugom proizvodu”, ističe vlasnik.

Najčešća podjela vina je na crna, bijela, pjenušava, roze i desertna vina. Po sadržaju neprevrelog šećera vina se dijele na suva, polusuva, poluslatka i slatka.

Smatra se da je dobro vino ono koje se pije sa uživanjem, koje popravlja raspoloženje, kome se ne može odoljeti, koje se najmanje opire i od koga vas sutradan neće boljeti glava.

Loše vino možete odmah namirisati, mutno je i ima neugodan miris, opor ukus i prevelike kiseline, to je vino koje sigurno više nikad nećete poželjeti da pijete i od njega je glavobolja zagarantovana.

Neka od vina koja se proizvode kod nas su: Cabernet sauvignon, Merlot i Frankovka čijom kupažom se pravi suvo crveno vino “Šikar” selekcija, izuzetne harmoničnosti i intenzivne rubinasto-crvene boje. Od bijelih sorti tu su: Chardonnay, Pinot Blanc i Rhine Riesling čijom kupažom se dobija bijelo vino Balatin selekcija izuzetnih aromatskih svojstava, punoće i voćnosti kojeg karakteriše kristalna žuto-zelena boja. Madam Rose je poluslatko roze vino dobijeno od vrhunske crne sorte grožđa, Merlot.

Pokušajte odabrati vino koje vam najviše odgovara, prepustite se njegovom čarobnom dejstvu i uživajte.

Živjeli!