Hitlerov komadant ubio Teslu?!

Objavljeno: 18. 1. 2012

U noći 15. jula 1903. godine, Tesla je svojim izumima „zapalio“ nebo nad Njujorkom, a sjaj se razlivao i nad nepreglednim prostranstvima Atlanskog okeana. To je bio samo uvod u ono što bi vjerovatno uslijedilo da Tesla nije prekinuo sa ogledima.

Nikola Tesla

Radi se o ovome. Naponska razlika između jonosfere i zemljine površine iznosi oko dva miliona volti. Teslina zamisao je bila da se ta razlika upotrebi za dobijanje električne energije i iskoristi u praktične svrhe.

Naime, odašiljanjem različitih usklađenih (harmonijskih) titraja, Teslina kula bi mogla da uđe u međudejstvo sa dugotalsanim učestalostima jonosfere i tako je isprazni, kao što se prazne obični električni kondenzatori.

Sreća je što je Tesla prvi došao do tih saznanja i pripremio ljude da se zaštite. Naime, ako bi se to pražnjenje izvršilo stihijski moglo bi doći do stravičnih posljedica koje je slikovito opisao dr Velimir Abramović:

Iz jonosfere odjednom bi se sručio visokoenergetski stub plazme velikog prečnika, možda i nekoliko stotina kilometara i sve na tom prostoru bilo bi uništeno, spaljeno na način kako se u biblijskim legendama opisuje propast Sodome i Gomore.

Međutim, Tesla nije odbacio mogućnost da se ogledi nastave kad za to dođe vrijeme i o tome kaže:

„Moj projekat bio je odložen prirodnim zakonima. Svijet za njega još nije bio spreman. Bio je isuviše ispred vremena u kome je nastao. Ali isti ti prirodni zakoni na kraju će prevladati i projekat će biti ponovljen uz pobjedonosni uspjeh“.

Tesla je, inače, usamljen i neshvaćen, posljednjih dvadesetak godina svog života proveo radeći na teorijama i projektima koji su bili daleko ispred vremena u kome je živio.

Po dr Abramoviću, američku armiju su zanimale neke od tih teorija i bili su spremni da praktičnim projektima provjere njihovu vrijednost. Jedan od njih je i „Projekat Reinbou“, poznat kao „Filadelfijski eksperiment“. On se može povezati sa Teslinim nagovještajima da se preko elektromagnetnih polja vrši pomjeranje u vremenu i prostoru. Svrha projekta je bila da se brodovi učine „nevidljivim“ za radarska osmatranja.

Do 1940. godine, izvršene su uspješne probe na malim plovilima u vojnom brodogradilištu Bruklin. Time su stvoreni uslovi da se ogled izvrši sa razaračem „Eldrič DE-173“. Međutim

Naime, Tesla je, svjestan mogućih opsanosti za zdravlje i po život, bio protiv prisustva posade na brodu za vrijeme ogleda. Tim povodom došlo je u martu 1942. godine do svađe sa fon Nojmanom, poslije čega se Tesla povukao iz projekta nevidljivosti. Desetak mjeseci poslije toga Tesla je preminuo na pravoslavni Božić, 7. januara 1943.

Kao mladi saradnik, Al Bielek je učestvovao u „projektu nevidljivosti“. On tvrdi da je Tesla umoren „jer je mnogo znao“. Sa ubistvom je povezan i Hitlerov najsposobniji komadant jedinica za posebne namjene, Oto Skorceni. Između ostalog on je organizovao hapšenje Hortija u Mađarskoj i uspješno spasavanje Musolinija u Italiji.

Poslije rata dozvoljeno mu je da nesmetano boravi u Frankovoj Španiji. U svojim sjećanjima Skorceni piše da je lično ubio Nikolu Teslu, ugušivši ga jastukom. Ovu sumnjivu tvrdnju, nacista potkrepljuje pričom da je više puta podmornicom dolazio i iskrcavao se u Ameriku.

Ipak preovladava mišljenje da je Tesla umro prirodnom smrću o čemu doktor Abramović kaže:

“Sama Teslina smrt bila je neka vrsta njegove lične svečanosti i više je ličila na svjesno preseljenje duše u drugi plan postojanja, nego na smrt nekog običnog slavnog čovjeka, zbunjenog i uplašenog pred samooslobođenjem. Na dva dana pred čas preseljenja duše, Tesla je prestao da radi i zatvorio se u hotelsku sobu tražeći da ga niko ne ometa. Kada su direktor hotela i sobarica najzad ušli, zatekli su ga elegantno odjevenog kako leži mrtav ruku prekrštenih na grudima, potpuno spreman za odlazak…”

U nizu zanimljivosti o Tesli, posebno je zagonetan razlog prikrivanja važnih pojava iz njegovog života. Proučavajući tu oblast dr Abramović je došao do neočekivanih otkrića. On smatra, kako piše u “Trećem oku”, da je od javnosti namjerno sklonjen znatan dio Teslinog naučnog rada, zatim njegov lik na filmu, snimak glasa i jedini portret.

Zagonetku produbljuje nekoliko podataka. Recimo, Tesla je više puta sniman, a najduže 1936. godine, kada je urađeno tri i po sata živog zvučnog filma povodom njegove osamdesetogodišnjice. U javnosti nema ni Teslinog glasa, mada je on radio baš kod Edisona i bio je jedan od prvih ljudi na svijetu koji je mogao da koristi zvučni zapis. Nema ni portreta koji je naslikala grofica Sent Paralji, priznati portretista najpoznatijih Amerikanaca tog doba.

Doktor Abramović dalje smatra da hiljade fizičara u svijetu „sve svoje nade polažu u oživljavanje Teslinih zamisli i njegovih tehničkih rješenja koja bi trebalo da dovedu do ovladavanja vremenom u psihološkim, biološkim i fizičkim procesima.

Izvor: Mondo.ba

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Novinarska praksa

Međunarodno priznati IT kursevi