Na prodaju imovina Banke Srpske: Od igle do lokomotive (Foto)

Laktofriz, sijačica, šporeti, objekat za tov pilića sve to, ali i namještaj, parcele, poslovni prostori i računari u vlasništvu Banke Srpske, ponovo će na doboš.

Uprava Banke drugi put će pokušati da proda imovinu na licitaciji, a u ponudi bukvalno od igle do lokomotive. Stečajna upravnica, Mirjana Golić, kaže da potencijalni kupci uveliko zovu i da se raspituju. Do tridesetog januara, kada je zakazana licitacija, očekuje još mnogo poziva, ali u ishod nije sigurna.

Nekretnine će dati za 90 odsto, a opremu za 80 odsto od procijenjene vrijednosti. Pored zgrade banke u Banjaluci, prodaje se i nekoliko poslovnih prostora u Bihaću, Bosanskom Petrovcu, Ključu, a na doboš će čak i jedna banja.

Na prodaju je i banjsko – rekreativni centar u Srpskim Toplicama. U sklopu objekta su, pored bazena i restoran i frizerski salon, a vrijednost je procijenjena na nešto više od dva miliona i 700 hiljada maraka.

Ipak, sudeći po prvoj licitaciji, teško da će išta prodati. Nedavno su uspjeli da zarade samo hiljadu maraka i to za računarsku opremu. Lokale i zemljišta niko nije htio. Ekonomisti kažu da je takav ishod očekivan.

Dok cijena ne padne barem na polovinu od procijenjene vrijednosti, teško da će licitaciju moći da proglase uspješnom.

“Svako će biti motivisan da uđe u kupovinu jednog materijalnog dobra ili potraživanja, koje mu u ovom momentu nije potrebno, ni za njega lično ni za poslovnu djelatnost. Već ide sa namjerom da dođe do materijalne supstance koja je takva da se može realizovati na tržištu za neku veću vrijednost i da se tako ostvari dobit”, izjavio je Aleksandar Ljuboja, područna privredna komora Banjaluka.

Ako planiraju da namire povjerioce, kojima su priznali 182 miliona maraka potraživanja, morali bi da mijenjaju strategiju, kažu ekonomisti. Posebno zato što, među pokretnostima kojima Banka Srpske raspolaže najviše ima onih koje prebrzo gube na vrijednosti.

Zato je poslovna zajednica Vladi predložila nekoliko mjera za koje vjeruju da bi barem ubrzale proces naplate. Među njima su dobrovoljno finansijsko restrukturiranje, gdje bi se vlasnici firmi sami obraćali institucijama kada su u problemu, skraćenje postupka likvidacije i veću finansijsku disciplinu.

Izvor: Atv