BiH

Proglašeni najbolji romani za književnu nagradu „Zlatna sova“

Objavljeno: 1. 7. 2016 u 18:21h

Na Konkurs za dodjelu književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman, „Zlatna sova“ Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo za 2016. godinu stiglo je 40 rukopisa koji ispunjavaju uslove Konkursa.

Žiri u sastavu: prof. dr Sanja Macura (predsjednik), prof. dr Duško Pevulja (član) i književnik i kritičar Mirko Vuković (član) ih je pročitao, te u skladu sa „Pravilnikom“ i ranije postignutim dogovorom o načinu svog rada, nakon dva sastanka i više telefonskih konsultacija, 6. juna 2016. godine odabrao rukopise koji treba da uđu u širi izbor.

Do spiska naslova rukopisa došlo se tako što je svako od članova žirija iznio i elaborirao svoj stav o tome da li neki rukopis zavređuje ili ne da bude u širem izboru.

Nakon sabiranja glasova, ispostavilo se da 20 rukopisa nema glas nijednog člana žirija, a 10 rukopisa ima glas samo jednog člana žirija. Primjetno je da su neki od njih na Konkurs dostavljeni u gotovo radnom obliku. Ukupno je 10 rukopisa dobilo glasove dva ili sva tri člana Žirija i oni su ušli u širi izbor.

Redoslijed naslova uslovljen je isključivo rednim brojem dobijenim po prispjeću rukopisa u Zavod i nema nikakve veze sa rangiranjem. Dakle, u širi izbor na Konkursu za dodjelu nagrade „Zlatna sova“ Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo za 2016. godinu ušli su rukopisi:

1. Redni broj 3, „Arheološka groznica“, šifra Dubovski
2. Redni broj 8, „Homoljski Dilindžer“, šifra Svemirske domine
3. Redni broj 9, „Glasovi sa granice – Srpska krajiška tetralogija“, šifra Život koji nije prošao
4. Redni broj 10, „Mašta, taština i ništa“, šifra Osmi sprat
5. Redni broj 11, „Novi Mihail, APPENDIX – Put u pokajanje“, šifra Skital – SPQR
6. Redni broj 25, „Drugi život“, šifra Upisnik svjetlosti
7. Redni broj 27, „Čudovište iz Savskog jezera“, šifra Maldoror
8. Redni broj 28, „Akrobata je pao“, šifra ABVG 700
9. Redni broj 30, „Krajnja stanica“, šifra Lebreht Gašpar
10. Redni broj 37, „Terezin“, šifra Zlatni čovjek

Žiri je 30. juna 2016. godine donio odluku o užem izboru rukopisa. Ti rukopisi su: „Homoljski dilindžer“, šifra Svemirske domine; „Čudovište iz Savskog jezera“, šifra Maldoror i „Glasovi sa granice – Srpska krajiška tetralogija“, šifra Život koji nije prošao.

Redoslijed nagrađenih rukopisa je sljedeći:

PRVU nagradu Žiri dodjeljuje rukopisu „Glasovi sa granice“ autora Anđelka Anušića

„Glasovi sa granice“ roman je u romanu o, između ostalog, Republici Srpskoj Krajini, o Bljesku i Oluji (koji su imena likova), o rasijanju i nestajanju. U njoj traktorska prikolica, ispod čije cerade izviruje jedanaestogodišnji Priban Sužnjević, prerasta u kopnenu arku u kojoj se nosi sve što se ponijeti može i izvan koje bespovratno ostaje gotovo sve što se posjeduje. Prema njoj, toj kopnenoj arci, sve se mjeri na ono prije i ono poslije nje. U vremenu u kojem se ide naprijed, a stiže nazad, u kojem nema jednostranog puta i putovanja, čini se da najdalje stiže onaj koji ne ide nikuda. Ovaj opsežni rukopis u kojem se kroz porodično koljeno koje seže do kurđepa/kurđepe literarizuju životne sudbine i tamni istorijski i vremenski velovi Vojnih Graničara/Vojne Krajine, s obje strane Une i Save, do kraja dvadesetog vijeka, neminovno je vodilo autorovom neprestanom „osvrtanju“ i poniranju u integral srpskog civilizacijskog kruga na prostoru Balkana, jer je Vojna Krajina i ono što se u njoj dešavalo u korijenu naših današnjih ukupnih životnih, društvenih, kulturoloških i mnogih drugih antinomija. Srpska književnost roman, koji na ovakav način otvara tek načetu, veliku književnu temu i koji estetski apsorbuje i sintetiše taj prostorno-vremenski zahvat, još uvijek nema.

DRUGU nagradu Žiri dodjeljuje rukopisu „Homoljski Dilindžer“ autora Milana Jankovića

Rukopisom „Homoljski Dilindžer“ autor u srpsku literaturu na velika vrata uvodi jednu svježu, nerabljenu temu iz „skorije srpske istorije“. Tema „zakašnjele“ hajdučije u, uoči i nakon „Prvoga rata“ i, prije svega, homoljskog odmetnika Ivana Babejića široj javnosti postala je poznata zahvaljujući publicisti Voji Marjanoviću, ali tek ovim romanom ostvaruje svoj puni kapacitet. Blagodareći organskoj podudarnosti sa jednim popularnim klasičnim sineastičkim žanrom, autor uspijeva da ispriča uistinu „epsku filmsku priču“ o životu i misterioznoj smrti čovjeka nazvanog „Gorski car“ koji, kako se u romanu veli – „otima potkoženoj bogaštini i pomaže izgladnele ubožnike“. Autorovo plodotvorno i podsticajno nepristajanje na ogoljenu faktičnost i „provjerene činjenice“ dovelo je do čudesnog, ali potpuno prirodnog miješanja realnosti i mita o „Homoljskom Robinu Hudu“ i uzdigla ga na beletristički pijadestal. Ta lijepa, literarna nesaglasnost sa realnošću snažno je iznutra poduprta stilskom i jezičkom virtuoznošću. Povišena jezička senzitivnost – na svim nivoima (potraga za nerabljenim „nepohabanim“ riječima, oživljavanje „fosilizovanog“ jezika „epohe“, maestralno upošljavanje dijalekatskih matrica i istančane i umješne gramatičke intervencije) i bogatstvo jezičkih rekvizita ovaj roman čine baroknim.

TREĆU nagradu Žiri dodjeljuje rukopisu pod naslovom „Čudovište iz Savskog jezera“ autora Vojislava Todorovića

Rukopis pod naslovom „Čudovište iz Savskog jezera“ utemeljen je na zanimljivoj i na momente intrigantnoj priči. Fabularna osa djela objedinjuje više sižejnih linija i narativnih planova, što značajno usložnjava i kvalitativno obremenjuje kazivanje. Autor razobličava, komičnim sredstvima te alegorijskim projekcijama, dva dominirajuća fenomena našeg vremena: virtuelnu medijsku stvarnost i mistifikatorski odnos prema svijetu. Roman je napisan vještom rukom, dopadljivim stilom i jezikom koji predstavlja dragocjenu simbiozu književnog standarda i raznih oblika kolokvijalne riječi.

Banjaluka.com

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/aktuelno/bih/proglaseni-najbolji-romani-za-knjizevnu-nagradu-zlatna-sova/?utm_source=NajnovijeVijestiSidebar&utm_medium=Blcom&utm_campaign=NajnovijeVijestiSidebar||claudebot