Poklonili bi srce, ali zakon ne da

Prvo što sam uradila kad sam se probudila iz anestezije poslije transplantacije bilo je slanje poruke mom ocu. Napisala sam mu da mi nije produžio život nego podario novi. Prvo mi je majka podarila život, a prije dvije i po godine on.

Ovako priča dvadesetšestogodišnja Slađana Stanković iz Modriče, kojoj je u proljeće 2013. godine obavljena transplantacija, a donor bubrega bio je njen otac.

“Nakon operacije vodim potpuno normalan život. Zaposlila sam se u školi kao profesor biologije samo šest mjeseci nakon zahvata, a poslije godinu sam se udala. Imam terapiju, koju moram piti do kraja života, ali to nije ništa u odnosu na deset godina patnje. Toliko je trajala moja borba” priča Stankovićeva koja uskoro planira i proširenje porodice.

I njen otac živi bez ikakvih problema. Redovno odlazi na kontrole i radi sve što poželi. Ćerka mu je neizmjerno zahvalna, jer joj je, kako sama kaže, poklonio novi život.

Za razliku od Stankovićeve, mnogi pacijenti, nažalost, neće dočekati šansu da im neko drugi na ovaj način spasi život. Iako su mnogi građani spremni da doniraju organe u slučaju moždane smrti, u RS još ne postoji institucija koja se bavi zavještavanjem organa. Ne postoje čak ni precizni podaci o broju onih kojima je novi organ jedini “lijek”, jer se na osnivanje koordinacionog centra čeka već dugo. Ovaj centar stvoriće uslove i za formiranje registra davalaca koji su dali pisani pristanak o darovanju organa u slučaju smrti.

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS ističu da je osnivanje koordinacionog centra u planu.

“Trenutno zdravstveni sistem RS nije u mogućnosti da ispuni sve uslove koji su propisani za pristupanje Eurotransplant mreži, imajući u vidu da se u RS rade transplantacije isključivo sa živog donora i to samo bubrega” rekli su u Ministarstvu.

Istakli su da pacijenti iz RS, kojima treba novo srce, pluća, jetra, rožnjača ili tkivo, na transplantacione operacije odlaze u FBiH, Srbiju ili neku od evropskih zemlja.

Predsjednik Udruženja dijaliziranih pacijenata regiona Doboj Dragana Gligorić kaže da samo u njihovom regionu 10 osoba čeka na transplantaciju bubrega te da bi osnivanje centra za darovanje organa imalo neprikosnoven značaj.

“Na osnovu iskustava našeg udruženja, sugrađani, a naročito mlađa populacija, i te kako su spremni da potpišu donatorske kartice i produže nekome život. Sve je na državnim institucijama, a one kaskaju” kaže Gligorićeva.

Ističe da je koordinacioni centar trebalo davno da bude oformljen budući da je odluka o njegovom osnivanju donesena 2010. godine te da bi se morao pokrenuti što hitnije kako bi brojni ljudi dobili šansu za novi život.

Transplantacija organa u RS obavlja se jedino u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) RS i to isključivo bubreg sa živog donora.

Evropski dan davalaca organa, koji se obilježava u subotu, BiH dočekuje na dnu svjetske liste transplantacija, dok susjedna Hrvatska već četiri godine, zajedno sa Španijom, predstavlja vodeću zemlju po broju donorskih operacija.

Troškovi transplantacije

Pacijenti kojima su neophodne transplantacije organa u ustanovama izvan Srpske Fond zdravstvenog osiguranja RS finansira u cijelosti ili djelimično.

“Ukoliko se transplantacije rade u nekoj od zdravstvenih ustanova u Srbiji ili FBiH sa kojima Fond ima ugovor, troškovi se snose u potpunosti. U slučajevima kada transplantaciju nije moguće obaviti u ustanovama sa kojima postoji ugovor, finansira se minimalno 30 odsto troškova, ali i više, u zavisnosti od prognoza liječenja, potreba drugih osiguranih lica i finansijskih mogućnosti Fonda” kažu u Ministarstvu zdravlja.

• U 2010. godini urađena prva transplantacija bubrega u Srpskoj
• Pacijenti iz Srpske najčešće transplantacije bubrega i pankreasa rade u Padovi, u Italiji, dok transplantacije koštane srži rade u Zagrebu. Na transplantacije srca odlaze na AKH kliniku u Beču.
• Univerzitetski klinički centar RS izveo 19 transplantacija bubrega
• U zemljama članicama Eurotransplant mreže 14.928 ljudi čeka na donirani organ, a u 2014. presađena su 7.194 organa
• Zemlje članice Eurotransplant mreže su Belgija, Njemačka, Hrvatska, Mađarska, Austrija, Luksemburg, Slovenija i Holandija

Izvor: Glas Srpske