BiH

20 godina Dejtona – sporazum koji je prekinuo rat u BiH

Objavljeno: 21. 11. 2015 u 08:31h

Danas se navršava 20 godina od kad je dogovoren Dejtonski mirovni sporazum, kojim je zaustavljen rat u BiH koji je trajao od 1992. do 1995. godine.

Dvije decenije od Dejtona obilježavaju se u atmosferi i dalje prisutnih podjela između entiteta, uz nastojanje Sarajeva da jača institucije federacije, ali i uz rješenost i odluku Republike Srpske da se o odnosima u zajedničkoj državi izjasni referendumom.

Međunarodnim zvaničnicima ne sviđa se ideja o referendumu, a zvanični Beograd u toj namjeri Srpskoj savjetuje uzdržanost.

Tri nedjelje pregovora

Dejtonskim sporazumom i zvanično je okončan troipogodišnji rat u BiH.

Sporazum je parafiran 21. novembra 1995. u vojnoj bazi Rajt-Peterson u gradiću Dejton, u SAD, poslije tronedjeljnih pregovora predstavnika BiH, Hrvatske i Jugoslavije, uz posredovanje SAD.

BiH je podjeljena na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

Sporazum su, u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, parafirali tadašnji predsjednici BiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević.

Tri nedjelje kasnije, 14. decembra 1995, pomenuta trojica zvanično su potpisala mirovni sporazum u Jelisejskoj palati u Parizu.

Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji Ujedinjenih nacija, Završnom helsinškom aktu i drugim dokumentima OEBS-a i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje nesporazuma isključivo na miroljubiv načun.

Bio je to krajnji ishod šatl-diplomatije, koju je počeo Ričard Holbruk sa svojim timom pod pokroviteljstvom SAD-a, a koja je podrazumjevala posredničku diplomatiju između zaraćenih strana.

BiH podjeljena po principu 51:49 + Brčko

Jedan od osnovnih principa na kojima je Dejtonski sporazum bio zasnovan bila je podjela BiH po principu 51 odsto teritorije Federaciji BiH i 49 odsto Republici Srpskoj, dok je kao poseban uspostavljen Distrikt Brčko.

Sporazum je najveća ovlašćenja dao entitetima i naznačio osnovna ovlašćenja za nivo zajedničkih državnih organa, a potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji UN-a, Završnom helsinškom aktu i drugim dokumentima OEBS, kao i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje nesporazuma na miroljubiv način.

Dejtonski sporazum ima ukupno 11 aneksa, koji pokrivaju vojne, političke i civilne aspekte mirovnog dogovora, kao i regionalnu stabilizaciju. Aneks četiri tog sporazuma je i danas Ustav BiH.

U međuvremenu, original dokumenta je izgubljen.

Da li će Dejton opstati?

Tokom 20 godina bilo je nekoliko neuspješnih pokušaja ustavne reforme Dejtonskog sporazuma.

Političari u BiH i dalje raspravljaju o njegovoj reviziji. I dok je dan uspostavljanja mirovnog sporazuma u Republici Srpskoj republički praznik i neradni dan, u Federaciji BiH je običan radni dan – tamo će se praznovati 25. novembra, Dan državnosti BiH.

Dvije decenije od Dejtona obilježavaju se u atmosferi i dalje prisutnih podjela između entiteta.

Sarajevo želi da jača institucije federacije. Republika Srpska želi da se o odnosima u zajedničkoj državi izjasni na referendumu.

Istina, nije to referendum o ostanku u zajedničkoj državi, već će se građani pitati podržavaju li “neustavno i neovlašćeno” nametanje zakona od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice, posebno onih u sudu i tužilaštvu.

Srpski premijer Aleksandar Vučić tim povodom ranije je izjavio da je saslušao argumente predsjednika RS Milorada Dodika, da je pokušao da mu ukaže na neke svoje stavove, sagledavši problem iz “šireg ugla”, te da je zaključio da je neophodno da “o svim pitanjima još razmislimo”.

Od Dejtona je prošlo 20 godina i jeste tim sporazumom zaustavljen krvavi rat u Bosni i Hercegovini, ali je i tada i kasnije bilo mnogo viđenja i tumačenja i rata i Dejtonskog sporazuma.

Nesumnjivo je, međutim, da se i sam sporazum dve decenije od potpisivanja različito interpretira, da po mišljenju mnogih u Bosni i Hercegovini, RS ali i međunarodnoj zajednici, praktično i ne postoji, da je “potopio” sam sebe, neprimenjiv je, prevaziđen i nepotreban, zbog čega se već nekoliko godina govori o potrebi njegove dopune ili revizijie.

EU – o novom Dejtonu “nema ni govora”

O tome, potvrdila je to prošle godine prilikom posjete Sarajevu visoka predstavnica EU Federika Mogerini, niko u Evropi ne razmišlja, a o nekom novom Dejtonu “nema ni govora”.

Mogerini je tada reagovala na Deklaraciju Hrvatskog sabora o uspostavljanju simetrične federacije u slučaju da se ne postigne konsenzus o stvaranju hrvatske federalne jedinice.

Njena je reakcija, inače, bila na tragu njemačko-britanske inicijative kojom Nemačka i Velika Britanija iniciraju novi plan o ubzanju reformi u BiH, što bi, smatraju, toj zemlji otvorilo evropsku perspektivu i nadu da će stvari početi značajnije da se mjenjaju.

Naime, njemački i britanski ministri spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer i Filip Hamond u Berlinu su predstavili plan po kojem bi novoizabrane vlasti u BiH i pismeno preuzele obavezu sprovođenja vlasničkih, socijalnih i pravnih reformi nužnih za članstvo u EU, a kao nagradu odmah bi dobili stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Unijom (SAA), potpisanog još 2008. godine.

Tačku na priču o promeni Dejtona stavio je, čini se, i britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Edvard Ferguson koji je pred prošlu godišnjicu izjavio da je BiH po tom sporazumu zemlja sa dva entiteta i da će “tako i ostati”.

Upitan da li do promena Dejtona može da dođe “kroz neku akciju izvan BiH”, Ferguson je rekao da se “ustav može mjenjati samo na ustavan način”, a “ne od strane međunarodne zajednice” i “ne putem nezakonitih referenduma”.

I dok predsjednik Dodik ne osporava evropski put BiH, ističe čak da će podržati i nemačko-britansku inicijativu “ukoliko ona ne zadire u ustavne nadležnosti RS”, vlast u Banjaluci poziva se na činjenice koje govore o permanentnom oduzimanju nadležnosti Srpskoj ali i na to da se postupci protiv počinilaca ratnih zločina u Sarajevu vode traljavo, što je sve, tvrde, razlog da se građani RS na referendumu izjasne žele li dalje tim putem.

“Postoji dejtonska struktura, predviđena ustavom, kao i antidejtonska realnost u BiH. Ta antidejtonska realnost proizvela je 80 institucija mahom odlukama Visokog predstavnika za BiH, koje nisu proizvod obaveza predviđenih Dejtonskim sporazumom”, izjavio je nedavno predsjednik Dodik na konferenciji “Dejtonski sporazum – dvije decenije mira i pouke za svet”.

Pravno nasilje nad Dejtonskim sporazumom od strane visokih predstavnika u BiH već godinama pominje analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić, koji tvrdi da su međunarodni predstavnici “izmenili taj akt u praksi, nezakonito prebacivali nadležnosti sa entiteta na centralnu vlast, te smenjivali neposlušne političare”.

S druge strane, podrška promjenama Dejtonskog sporazuma i postojećegustavnog uređenja BiH u Federaciji ne jenjava, a politički analitičar iz Sarajeva Almir Terzić smatra da bi reformama trebalo uspostaviti funkcionalniju državu koja će zadovoljiti interese sva tri konstitutivna naroda, nacionalnih manjina, građana BiH.

Istovremeno, Brendon Tinsli, stručnjak za spoljnu politiku, manjinska prava i evropski nacionalizam sa Oksforda, tvrdi kako većina zapadnih političara smatra da BiH više nije važna, jer je 1995. godine postignut kakav-takav mirovni sporazum, te ukazuje da danas taj sporazum predstavlja čak i regionalni problem, zbog čega je EU sada dužna da “reši situaciju koju je sama napravila”.

O potrebi promjena u BiH govori i predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u RS Branko Todorović, koji, međutim, upozorava da njih ne mogu doneti oni koji su se u proteklim godinama osvedočili samo u opstrukcijama reformi, korupciji i kriminalu.

Međunarodna zajednica, prije svega EU, mora da preuzme veću odgovornost za sve ono što se dešava u BiH, jer za to ima i mandat i obavezu, slaže se Todorović s Tinslijem.

“Neprihvatljivo je da se iz relativnog blagostanja u EU, posmatraju vlastodršci u susjedstvu kako krše sve civilizacijske norme i vrijednosti i odbijaju da primjene preuzete obaveze i kada su ljudska prava u pitanju. Ne zaboravimo, Evropska konvencija za ljudska prava i osnovne slobode nadređena je Ustavu BiH i trebalo bi da se primjenjuje”, poručuje Todorović.

Da li je Dejton prevaziđen, što zagovaraju neki međunarodni zvaničnici, ali i pojedini u Federaciji, ili su izvorni elementi tog sporazuma i danas veoma primjenjivi, tema je i na 20. godišnjicu od potpisivanja, a svoju privrženost Dejtonu prije dva dana u Beogradu je još jednom potvrdio predsjednik RS, ocjenivši da je Dejtonski sporazum jedan od deset najboljih međunarodnih ugovora u svijetu, zbog čega su, smatra, neopravdani zahtjevi za promjenu Ustava i sporazuma.

“Dejtonski sporazum je donio mir u BiH i utvrdio društveno političko uređenje koje je federalno-konfederalnog tipa. Na taj način, on je pronašao model koji je najbolji i najprihvatljiviji za BiH jer BiH je zemlja u kojoj samo kompromis može doneti određena rešenja”, rekao je Dodik na skupu na kom se govorilo o dometima Dejtona.

On je istakao da se Republika Srpska zalaže za kompromis, ali ne po cijenu da joj se oduzimaju nadležnosti i bez saglasnosti entiteta prenose na nekog drugog.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Nenad Kecmanović danas je na istom skupu poručio da su najveći i najdosledniji branioci Dejtonskog sporazuma upravo Republika Srpska i srpski narod.

Izvor: Agencije

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/aktuelno/bih/20-godina-dejtona-sporazum-koji-je-prekinuo-rat-u-bih/?utm_source=PovezaneVijesti&utm_medium=Blcom&utm_campaign=PovezaneVijesti||claudebot