BiH u EU tek 2050?

Studija o proširenju EU pokazuje da će do 2023. samo jedan kandidat ispuniti kriterijume za članstvo: to je Makedonija.

Do sada je Srbija važila za lidera među kandidatima za članstvo u EU. Ali, studija Tine Frajburg, profesorke na Universitetu St. Galen, pokazuje da će Srbija, isto kao i Crna Gora i Turska, ispuniti kriterijume za članstvo tek sredinom 2030-ih godina.

Odavno je jasno da za vrijeme  mandata Evropske komisije Žana Kloda Junkera, koji traje do 2019., neće biti proširenja.

Interesantno je koja zemlja će u budućnosti kao sljedeća moći da uđe u EU. Kandidati su trenutno: Albanija, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska. Kosovo i Bosna i Hercegovina se smatraju “potencijalnim kandidatima za članstvo”, pri čemu Kosovo do sada nije podnijelo ni zahtjev za učlanjenje.

Pet zemalja do 2050. u EU

U studiji pod imenom “Forecasting Candidate Status”, na temelju iskustava pri velikom proširenju EU na istok 2004, analizirana je vjerovatnoća da u godini 2050. ovih pet zemalja stvarno postanu članice EU.

Učlanjenje u EU je moguće samo ako kandidat ispuni jednu listu određenih kriterijuma a pravo EU preuzme u svoje nacionalno zakonodavstvo. Dijapazon pri tome obuhvata sveukupna politička polja, od reforme pravosuđa do  saobraćajne i energetske politike.

Među sadašnjim kandidatima za članstvo Turska je,  pod predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, najprobematičniji slučaj. Od kad su zvanični pregovori sa Ankarom započeli 2005. godine, više država članica i EU političara se se založili za pauziranje, a neki i za kompletan prekid pristupnih pregovora sa Turskom.

Situacija se iskomplikovala kad je zbog sporazuma o izbjeglicama EU postala zavisna od Turske. Sada je, zbog faktora poput Brexita i rasta populizma, želja za proširenjem EU – kako kod članica, tako i kod kod kandidata – manja nego ikad.

Političke ambicije u BiH uveliko prevazilaze realne mogućnosti

Po slovu ove studije, Albanija i BiH će, moguće, tek 2050. ispuniti kriterijume za članstvo. Političke ambicije u ove dvije zemlje uveliko prevazilaze realne mogućnosti, piše prof. dr Frajburg.

Ona podvlači da je u radu svjesno izostavila politička pitanja poput odluke EK o stopiranju proširenja, nestabilnosti u Turskoj, geopolitičkoj nestabilnosti u zemljama poput Bosne i Hercegovine ili makedonsko-grčke svađe oko imena.

Kosovo i Crna Gora takođe nisu bili dio istraživanja, iz prostog razloga što za dublje i utemeljeno  ispitivanje šansi za članstvo ne postoji dovoljno provjerivih činjenica. Sem toga, Kosovo nije priznalo čak 5 zemalja članica EU, te stoga nije moguće dati realnu perspektivu članstva.

Sa druge strane, Crna Gora “pokazuje karakteristike slične Makedoniji”, kaže profesorka Frajburg u razgovoru za EurActiv.com. To bi značilo da je moguće da je ova mala država na Jadranu na istom nivou sa Makedonijom, što se tiče perspektive za članstvo u EU. I iz vizure Brisela  Crna Gora je viđena kao uspješna. Iako i dalje postoji granični spor sa Kosovom, smatra se da prepreke Crne Gore za članstvo u EU nisu tako velike kao kod drugih zemalja kandidata.

Prof. Frajburg objašnjava da bi Crna Gora mogla da bude posmatrana kao jedan od najnaprednijih kandidata. Ona naglašava da u studiju nije mogla da uključi političku volju crnogorske vlade kao i moguća veta od strane pojedinih članica EU.

Sveukupono gledano, nada u članstvo u EU izgleda da kopni, glasi zaključak studije. Realno, zaključci studije bi mogli čak i da se smatraju “optimističkom slikom”. Jer, stvarno upodobljavanje kriterijumima EU bi u budućnosti moglo još više da opadne, nego što se sada smatra  mogućim.

Prof. Frajburg u svom radu ukazuje na to da su do sada proširenja  najčešće gurali kandidati, a manje “ekspanzivna” politika u Briselu. Takođe i strahovanja sadašnjih članica da bi jedna još veća EU mogla da ugrozi “produbljivanje ervopskih institucija” prof. Frajburg vidi kao ne-tehničku barijeru, protiv koje zemlje kandidati moraju da se dokažu.

Najnoviji član EU je Hrvatska, koja je bloku zvanično pristupila  2013. ali do sada nije ni u šengenskoj ni u evrozoni. U septembarskom govoru o stanju EU,  predsjednik EKe Junker izjasnio se za to da Hrvatska uđe u Šengen najbrže moguće, čim ispuni važne kriterijume. Prošle sedmice  hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će njegova država za sedam-osma godina uvesti evro.

Izvor: vijesti.me / Autor: Mirko Vuletić