U hraniteljskim porodicama 230 djece

U Republici Srpskoj ima 125 hraniteljskih porodica u kojima je smješteno 230 djece bez roditeljskog staranja, rekla je pomoćnik ministra za socijalnu, porodičnu i dječiju zaštitu Srpske Branka Sladojević.

Ona je novinarima u pauzi Konferencije o razvoju hraniteljstva u Banjaluci rekla da je hraniteljstvo najbolji oblik zaštite djece bez roditeljskog staranja i dodala da je trenutno u Srpskoj 444 djece bez roditeljskog staranja.

“Važno je da dijete, bez obzira što nije sa biološkom porodicom, bude zbrinuto u zamjenskoj porodici”, navela je ona.

Sladojevićeva je istakla da je hraniteljstvo najrazvijenije u Banjaluci gdje ima 50 hraniteljskih porodica, a zatim i u Gradišci, Bijeljini i Laktašima.

Prema riječima Sladojevićeve, cilj konferencije je ukazivanje na značaj unapređenja oblasti zaštite djece bez roditeljskog staranja, kao i razmjena iskustva profesionalaca koji se svakodnevno susreću sa ovom tematikom.

Sladojevićeva je rekla da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u saradnji sa UNICEF-om BiH i uz finansijsku podršku EU realizuje projekat “Razvoj hraniteljstva u Republici Srpskoj”, dodavši da je prioritet sprečavanje odvajanja djece od njihovih bioloških roditelja u skladu sa međunarodnim standardima i Konvencijom UN o pravima djeteta.

“Za naredni period planirana je edukacija za specijalizovano hraniteljstvo- hraniteljstvo djece sa smetnjama u razvoju, kako bismo na neki način omogućili i toj djeci da budu u krugu porodice”, rekla je Sladojevićeva.

Ona je dodala da se djeca bez roditeljskog staranja zbrinjavaju i u ustanovama socijalne zaštite.

Sladojevićeva kaže da hraniteljska porodica dobija mjesečno naknadu od 725 KM.

Šef programa za dječiju zaštitu Kancelarije UNICEF-a u BiH Antonija Ludike rekla je da je ova konferencija idealna prilika kako bi se osvrnuli na napredak koji je ostvaren kada je riječ o projektu sprečavanja razdvajanja djece od porodica, koji je podržala EU, kao i na projekat razvoja hraniteljstva u Srpskoj.

Ona je čestitala resornom ministarstvu, ističući da je ono odigralo veliku ulogu u razvoju hraniteljske porodice u Srpskoj.

Ludike je poručila da treba spriječiti nepotrebno razdvajanje djece od porodica, da je potrebno obezbjediti kvalitet usluga u domovima za djecu bez roditeljskog staranja i u hraniteljskim porodicama, kao i da je neophodno smanjiti broj djece u domovima za djecu bez roditeljskog staranja.

“Potrebno je raditi na deinstitucionalizaciji staranja o djeci bez roditeljske njege te da se zabrani da se djeca mlađa od tri godine smještaju u domove jer je dokazano da je to veoma štetno po njihovo mentalno zdravlje”, rekla je Ludike.

Direktor Centra za zaštitu odojčadi, djece i omladine iz Beograda Zoran Milovčić rekao je da je ovo najveća ustanova za zaštitu djece bez roditeljskog staranja u Srbiji, koja želi da prenese svoja iskustva i podrži proces razvoja hraniteljskih porodica u Srpskoj.

On je rekao da je veoma važno razvijati hraniteljstvo i hraniteljske porodice, dodavši da Srbija ima tradiciju dugu 70 godina u razvoju hraniteljstva.

Prema Milovčićevim riječima, u Srbiji je trenutno 5.000 djece smješteno u hraniteljske porodice, a 676 u institucijama.

“U Srbiji se intenzivno radi na razvoju specijalizovanih hraniteljskih porodica za djecu sa smetnjama u razvoju, zbog toga sam danas ovdje kako bi podržao ove procese koje smatramo veoma važnim”, rekao je Milovčić.

On je rekao da je važno i da djeca kratko borave u institucijama i da je značajno da djeca bez roditeljskog staranja imaju kontinuiranu podršku odrasle osobe, što se, kako je rekao, ne može organizovati u domskoj zaštiti.

Direktor Doma za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja “Rada Vranješević” Banjaluka Vladimir Kajkut je rekao da u procesu razvoja hraniteljstva u Srpskoj i ovaj dom prolazi kroz jednu vrstu transformacije.

On je naveo da je radna grupa zajedno sa UNICEF-om donijela plan transformacije Doma “Rada Vranješević” u narednih pet godina s ciljem da se sa sadašnjih 90 korisnika u ovoj ustanovi taj broj prepolovi.

“Plan transformacije podrazumjeva i niz novih usluga, od savjetovališta, prihvatilišta, do dnevnog centra i drugih usluga koje će dom, zajedno sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite pružati korisnicima kojima ona bude potrebna”, rekao je Kajkut.

Biljana Svorcan iz Bijeljine, koja se bavi hraniteljstvom više od 11 godina kaže da je vrata svoga doma otvorila djevojčicama, naglasivši da je potrebno dosta ljubavi i strpljenja i rada sa tom djecom kako bi se postigao uspjeh.

Ona kaže da je brinula da jednu djevojčicu koja je u njenu porodicu stigla sa 14 godina, završila školu i zaposlila se, te da je danas to jedna mlada djevojka koja radi u frizerskom salonu i planira svoju porodicu.

“Druga djevojčica je imala 16 godina kada je došla kod mene. U pitanju je bilo nasilje u porodici što je mnogo i uticalo na nju”, rekla je Svorcan i dodala da se uspješno ostvarila kao majka i pronašla se u majčinstvu.

Ona je navela da je trenutno u porodici djevojčica koja je stigla sa sedam mjeseci i bolovala je od astme i bronhitisa.

“Danas ima četiri godine, a borba za njen život trajala je tri godine, sada ne koristi nikakvu terapiju i ide u vrtić”, rekla je Svorcanova.

Izvor: Agencije