Djeca piju antibiotike i zbog običnog kašlja

Pedijatri u Republici Srpskoj za devet mjeseci ove godine propisali su 116.584 recepta za razne lijekove za djecu uzrasta do šest godina, među kojima je najviše medikamenata za snižavanje temperature i antibiotskih sirupa.

Među pet najčešće propisivanih lijekova su i oni za liječenje anemije, astme i epilepsije, pokazuju podaci Fonda zdravstvenog osiguranja RS, kojeg su lijekovi na recept za pomenutu grupu djece u navedenom periodu koštali 709.000 KM.

“Tokom 2016. godine propisano je 170.107 recepata za djecu do šest godina u vrijednosti od oko milion maraka”, istakli su u ovoj ustanovi.

Pedijatar iz Banjaluke Dragica Dobrijević upozorava da je upotreba antibiotika kod djece zabrinjavajuća, naglašavajući da ljekari propisuju previše ovih lijekova.

“Postoje situacije da se antibiotici propisuju i za najobičniji kašalj, što je bespotrebno. Roditelji ponekad očekuju da kašalj prestane za dan-dva, što ne može ni uz pomoć čarobnog štapića”, priča Dobrijevićeva.

Naglašava da je neophodno raditi na edukaciji mladih i roditelja o tome da je prevelika količina antibiotika loša jer dovodi do imunoloških reakcija.

“Zbog toga imamo porast imunoloških bolesti kod djece. Bilježi se i rast broja oboljelih od dijabetesa kod mališana, te reumatoidnog artritisa i raznih imunoloških bolesti. Postoji i porast broja otkrivenih slučajeva epilepsije pa je razumljivo da su antiepileptici među najčešće propisivanim lijekovima”, istakla je Dobrijevićeva.

Da je upotreba antibiotika kod djece prevelika, slaže se i pedijatar iz Doboja Ana Cvjetinović koja uzrok za to vidi u pritisku roditelja.

“Antibiotici se sve češće kupuju i u slobodnoj prodaji, preko raznih veza, a i ljekari ih mahom propisuju pod pritiskom roditelja i kad treba i kad ne treba jer, u suprotnom, mame i tate neće da napuste ordinaciju. Već imamo slučajeve djece koja su rezistentna na antibiotike”, rekla je ona i naglasila da to nije samo problem u RS i BiH,  već i u svijetu.

Prema njenim riječima, sve je više mališana koja su anemični zbog lošeg načina ishrane.

“Pojačan je broj djece sa alergijskim oboljenjima, a pojavljuju se i bolesti novog doba poput celijaklije pa nam dolaze mališani koji su intolerantni na proteine mlijeka, jaja, glutena, što ranije nije bio čest slučaj”, dodala je ona.

Banjalučki pedijatar Branislav Lolić smatra da bi pedijatrijska lista lijekova u RS morala biti kvalitetnija i sadržajnija.

“Postoje neki lijekovi koji se dosta propisuju u svijetu, a kod nas na listi ih nema pa onda ljekari traže alternative”, kaže Lolić i navodi da mališani uzrasta do šest godina ljekaru najčešće dolaze zbog raznih infekcija, posebno akutnih infekcija disajnih puteva.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da je osiguranim licima u RS dostupno oko 1.400 lijekova koji se izdaju na recept, a od toga je više od 50 lijekova namijenjeno isključivo za djecu, uz još petnaestak preparata koje koriste djeca sa metaboličkim poremećajima.

Činjenice o antibioticima

• uzimanje antibiotika kod prehlade nepotrebno opterećuje organizam i oštećuje crijevnu floru
• istraživači u SAD otkrili su da je 50 odsto pacijenata koji su se borili s akutnim kašljem dobilo recept za antibiotik
• većina disajnih problema uzrokovana virusima, a antibiotici ubijaju samo bakterije
• prekomjerna upotreba antibiotika dovodi do razvijanja sistemskih i gljivičnih infekcija
• posljedica nekontrolisanog uzimanja antibiotika razvijanje otpornosti organizma prema njima

Izvor: Glas Srpske / Autor: Anita Janković-Rečević