Stipendisti zadržali novac, o povratku ne razmišljaju

Do sada nijedan stipendista koji je magistrirao ili doktorirao u inostranstvu nije vratio novac od stipendije, mada se ne zna da li su svi ispunili obaveze prema RS.

U posljednjih godinu dana u RS se iz inostranstva vratilo četvoro stipendista Fonda „Dr Milan Jelić“: jedan doktor nauka i troje sa master diplomom, i svi su, tvrde u Fondu, dobili odgovarajući posao. Istina, to i nije baš impresivan podatak, ako se uzme u obzir da je RS preko ovog Fonda od 2008. stipendirala 124 drugog ili trećeg ciklusu u inostranstvu.

Pogotovo je zanimljivo da je ogromna većina tih akademaca u stvari studirala u regionu, što je prije rata, kada Beograd ili Novi Sad nisu bili inostranstvo, bio uobičajen izbor za mnoge Banjalučane, Prijedorčane, a pogotovo Bijeljince.

Preko „Fonda Milan Jelić“, u posljednjih deset godina za stipendiranje najboljih studenata master, magistarskih i doktorskih studija RS uložila više od 1,4 miliona KM. Od 221 stipendiste ove kategorije, 124 je studiralo u inostranstvu, a to je inostranstvo najčešće bilo u Beogradu, a nešto rjeđe u Novom Sadu, Nišu ili u Sloveniji.

Stipendisti su preuzeli obavezu da za svaku godinu stipendiranja bar dvije godine rade u RS, ili da vrate novac od stipendija. Do sada, kako je potvrđeno u Fondu, niko od bivših stipendista nije vratio ni marku, ali preciznih podataka o tome da li su baš svi ispunili ugovorom preuzete obaveze za sada nema.

Do sada, kako navode u Fondu, 51 student drugog ciklusa studija, kao i 34 studenta trećeg ciklusa studija u inostranstvu „je završilo ili je u finalnoj fazi završetka studija“.

Rukovodilac Fonda Denis Turkanović vjeruje da će do kraja jeseni situacija biti jasnija, računi sređeniji, a povratnika iz inostranstva više, mada napominje da većina stipendista, nakon master studija, obrazovanje nastavlja na doktorskim.

“Kada završi ova akademska godina, od stipendista ćemo tražiti da polože račune. Tako ćemo preciznije znati ko od njih nastavlja usavršavanje, a ko će ostati u inostranstvu, ili ponuditi svoj radni angažaman RS” – kaže Turkanović.

Dodaje da je u slučaju nezaposlenosti, stipendista nakon završetka studija dužan da ponudi svoj radni angažman RS posredstvom Zavoda za zapošljavnje, i da bude na birou najmanje godinu dana, a Fond im izdaje preporuke za zapošljavanje.

Izuzetak od ovih pravila su jedino stipendisti, koji se nakon studija zaposle na univerzitetu u inostranstvu, ali su oni obavezni da „doprinesu razvoju nauke i inovatorstva u RS“ kroz povezivanje sa inostranim univerzitetima i institutima sa kojima sarađuju. Do sada se na inostranim univerzitetima zaposlilo troje bivših stipendista Fonda i to na fakultetima u Beogradu i Grčkoj i institutu u Njemačkoj.

“Samo jedan bivši stipendista radi u komercijalnoj sferi u inostranstvu, nakon što je ponudio radni angažman RS” – navode u Fondu.

Harvard, Kembridž, Berkli

Osim stipendiranja, Fond „Dr Milan Jelić“ podržao je, kroz program sufinansiranja, i postdiplomske i doktorske studije najboljih studenata iz RS na prestižnim svjetskim univerzitetima. Među 13 akademaca, koji su ovaj jednokratni podsticaj dobili prije pet godina, bili su i Milan Kondić, koji je magistrirao na Harvardu, te tadašnji doktor fizike Miroslav Popović, koji studirao na Berliju, Zdravko Zubac sa Genta i Milan Vrućinić, koji je doktorat spremao na Kembridžu. U Fondu „Milan Jelić“ kažu da danas nisu u kontaktu sa njima.

Banjalučanin sa Jela

Dejan Gvozdenac, super talentovani matematičar iz Banjaluke, danas privodi kraju osnovne studije iz matematike i informatike i to na Jelu, jednom od najboljih univerziteta na svijetu. On je prvi stipendista, koga na prestižnom univerzitetu od početka studija prati Fond „Milan Jelić“.

Izvor: Blic/Milkica Milojević