Privredni rast nejak za bolji život

Bruto domaći proizvod (BDP) BiH u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 2,7 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, ali privrednici i ekonomisti ocjenjuju da on nije ni blizu dovoljnog za značajniji napredak i razvoj.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najveći doprinos realnom rastu BDP-a dao je sektor umjetnosti, zabave i rekreacije sa rastom na godišnjem nivou od 12,3 odsto. Učinak trgovine na veliko i malo ojačao je za 8,8 odsto, dok je u oblasti finansijskih i djelatnosti u osiguranju rast iznosio 6,1 odsto. Pad BDP-a je evidentiran u oblasti prevoza i skladištenja od 6,4 odsto i u stručnoj, naučnoj i tehničkoj djelatnosti za 2,4 odsto.

Privrednici ističu da rast BDP-a od 2,7 odsto nije dovoljan i da se ti efekti ne osjete.

“Nisam optimista da će rast BDP-a biti uopšte nastavljen. To, nažalost, potvrđuje i adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU, koji je na snagu stupio 1. februara ove godine i koji već iza sebe ostavlja značajne posljedice. Već imamo evidentiranu štetu od ovog sporazuma u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije. Pored toga, pojedine kompanije povlače se sa tržišta BiH zbog nedostatka posla u matičnim zemljama. To će se sigurno odraziti i na zaposlenost i na BDP”, kazao je potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić.

Naglašava i da je BiH potreban mnogo snažniji rast BDP-a da bi se osjetili pomaci i privreda krenula uzlaznom putanjom, što bi na kraju uticalo i na rast standarda.

“Za to su nam potrebne nove investicije i investitori, ali i podrška domaćoj proizvodnji. Neophodno je uraditi i ono o čemu se godinama unazad priča, a to je smanjenje poreskog opterećenja i administracije koju finansiramo iz tih prihoda. Dok god imamo veći broj ljudi koji žive od budžeta, nego onih koji rade u proizvodnji i pune taj budžet ne možemo očekivati značajnije pomake”, naglasio je Vasić.

Njegovo mišljenje dijeli i ekonomista Zoran Pavlović, koji ističe da je BiH potreban tri puta veći rast BDP-a da bi bili vidljivi njegovi efekti.

“Vlasti u BiH nisu uspjele da stvore koncept dobre poslovne klime. Rast BDP-a od dva-tri odsto nije uspjeh kako to oni predstavljaju. Taj rast trebalo bi da iznosi na godišnjem nivou najmanje deset odsto da bi se to moglo osjetiti na životnom standardu stanovništva. Svaki političar koji govori o uspjehu uz rast BDP-a u ovom procentu ne zna ništa o ekonomiji”, kazao je Pavlović.

Kretanje BDP-a po sektorima

• +12,3% – umjetnost, zabava i rekreacija
• +8,8% – trgovina na veliko i malo
• +6,1% – finansijske i djelatnosti u osiguranju
• +3,9% – prerađivačka industrija
• +3,2% – poljoprivreda, šumarstvo i ribolov
• +2,9% – vađenje rude i kamena
• +0,4% – poslovanje nekretninama
• -6,4% – prevoz i skladištenje
• -2,4% – stručna, naučna i tehnička djelatnost
• -0,5% – građevinarstvo

Izvor: Glas Srpske