Krunisanje Erdogana – šta to zapravo znači?

Turci su na referendumu podržali ustavne reforme koje će predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu dati veća ovlašćenja.

Kakve promjene će stanovnicima Turske, kojih ima 79 miliona, doneti novi ustav od 18 članova koji će zamijeniti aktuelni, donijet 1982. godine?

Predsjednik će imati jaču izvršnu moć da postavlja istaknute zvaničnike, uključujući i ministre. Moći će da odredi jednog ili više potpredsjednika, a funkcija premijera, koju trenutno drži Binali Jildirim, se ukida.

Biće “prodrmano” i pravosuđe koje Erdogan optužuje da je pod uticajem pristalica njegovog nekadašnjeg saveznika, a sada protivnika, imama Fetulaha Gulena, kog optužuje i za organizovanje neuspjelog vojnog puča u julu prošle godine.

Predsjednik i parlament će zajedno moći da izaberu četiri člana Vrhovnog odbora sudija i tužilaca – ključnog pravosudnog tijela koje imenuje i smijenjuje ljude u sudstvu.

Vojni sudovi, pred kojima se sudilo oficirima, a koji su smrtnu kaznu izrekli bivšem premijeru Adnanu Menderesu poslije puča 1960. godine, biće zabranjeni.

Predviđa se mogucnost uvođenja vanrednog stanja u slučaju “ustanka protiv domovine” ili “aktova nasilja koji su doveli naciju u opasnost”, prenosi AFP.

Vanredno stanje se prvo uvodi na šest mjeseci, za razliku od sadašnjih tri, a potom parlament na zahtjev predsjednika može da ga produžuje na po četiri mjeseca.

I broj poslanika neće biti isti – povećaće se na 600 sa 550. Biće smanjena i starosna granica za ulazak u parlament – sa sadašnjih 25 na 18 godina.

Parlamentarni izbori će se održavati na svakih pet godina, umjesto na svake četiri, a istog dana biće održani i predsjednički izbori.

Parlament će i dalje imati ovlašćenja da donosi, mijenja i ukida zakone. Ako je predsjednik optužen ili osumnjičen za neko krivično djelo, parlament može da zatraži istragu.

Predsjednik mora da bude građanin Turske, starosti najmanje 40 godina, i može da bude član političke partije.

Te izmjene će omogućiti Erdoganu da postane lider vladajuće Partije pravde i razvoja u čijem osnivanju je učestvovao.

Erdogan je izabran za predsjednika u avgustu 2014. godine pošto je više od decenije proveo na funkciji premijera.

Novi ustav predviđa da će slijedeći predsjednički i parlamentarni izbori biti održani istog dana 3. novembra 2019. godine.

Predsjednik može da ima maksimalno dva petogodišnja mandata, tako da bi Erdogan mogao da ostane na vlasti sve do 2029. godine, zaključuje AFP.

Izvor: Glas Srpske