Danas je praznik Cvijeti: Kakvi su običaji i šta kaže crkva?!

Objavljeno: 9. 4. 2017 u 12:18h

Srpska pravoslavna crkva u posljednjoj nedjelji pred Uskrs slavi svečani ulazak Isusa Hrista u Sveti grad Jerusalim. Narodni običaji više slave prirodu i njeno novo buđenje. Šta danas (ne) smijete raditi?

Danas narod slavi Cvijeti, praznik sa običajima neraskidivo vezanim za buđenje prirode i bujanje novog života.

Praznik je ustanovljen je još od prvih hrišćanskih vremena, a svečano se proslavlja od trećeg vijeka nove ere. Cvijeti spadaju u pokretni praznik koji se slavi uvijek dan poslije Lazareve subote – Vrbice.

Obilježava se u svim hrišćanskim zemljama, a Jevanđelisti bilježe da je Isus na kapijama grada dočekan sa cvijećem i listovima palme, koje su mu ljudi bacali pred noge. Kako je kod nas za palmu suviše hladno, narod se prilagodio i u crkvu se nosi šimšir, tisa, grančice vrbe ili masline. Među pravoslavcima Cvijeti važe za jedan od najradosnijih praznika.

Uoči Cvijeti djevojke i djeca odlaze u polja i beru cvijeće. Najčešće velike cvjetove margarete, da bi bili lijepi i krupni, dren da bi bili jaki, ljubičicu, da bi bili mirišljavi i privlačno, vrbove grančice, da svi budu napredni.

Ovo cvijeće se ne unosi u kuću već se ostavlja u posude sa vodom u dvorištu da prenoći. Ponekad se cvijeće potapa u vodu u kojoj je zlatno ili srebrno prstenje i onda se tom vodom djeca umivaju. Stavlja se i vrbova grančica “za brz napredak”, ponegdje dren “za zdravlje”, a djevojke stavljaju i ljubičice, ako ih ima.

Vjeruje se da onaj ko prvi stigne i ubere cvijet dobija pravo na jednu želju koja će mu se sigurno ispuniti ako snažno vjeruje.

Vrba za rađanje, kopriva protiv demona

U danima cvjetne nedjelje djevojke bi se kitile vrbom i koprivom, vjerujući u njihova magična, ljekovita svojstva. Vrba je predstavljala simbol rađanja, pa su se djevojke obavijale vrbovom grančicom, kako bi bile plodne. Smatralo se da kopriva može da odbrani od demona koji napada porodilje, pa im se ona stavljala pod jastuk. Djevojke su izbjegavale da peru kosu ove nedjelje da im ne bi cvjetala. Na sam praznik Cvijeti sadile su cvijeće, vjerujući da će biti najljepše i najmirisnije ako se zasadi baš na taj dan.

Ranije je bio običaj da na ovaj dan šetaju okićeni cvijećem. Do današnjih dana se održao običaj da momak od ubranog cvijeća napravi buket, u kome svaki cvijet ima svoje značenje i nosi ga djevojci. Po tome kojih cvjetova ima, ili koji kojih ima najviše djevojka razaznaje momkova osjećanja.

Od praznika Cvijeti do Duhova, cvijeće se ne bere.

Šta crkva kaže?

Prema hrišćanskom predanju, Hristos je, praćen svojim učenicima, krenuo iz Vitanije u Jerusalim. Glas o dolasku Spasitelja i vaskrsenju Lazara Četvorodnevnog brzo se širio, pa su mu se na putu mnogi pridružili.

Na ulazu u Svetu zemlju narod je Isusa dočekao prostirući haljine na put kojim će proći. Mašući granama palme u znak dobrodošlice Spasitelju koji ide u susret voljnim stradanjima, narod je uzvikivao “Osana (slava) sinu Davidovu”.

Ulazak Isusa Hrista u Jerusalim naziva se i carskim – “Evo Car tvoj ide tebi krotak”.

Uoči ovog praznika, drži se večernja, vrši se litija sa palmovim grančicama ili vrbama, a osvećuju se u nedjelju na jutrenju poslije čitanja 50. psalma, posebnom molitvom i kropljenjem bogojavljenskom vodicom.

Grančice se tokom godine čuvaju pored slavske ikone u domovima.

Kanon za ovaj praznik napisao je Kosma Melod – Jerusalimljanin (sredinom VIII vijeka). Ovaj kanon smatra se najljepšim kanonom ovog vrsnog pjesnika.

Događaj Hristovog ulaska u Jerusalim, na ikoni se predstavlja: Hristos jaše na magaretu, koga prate učenici, a narod prostire svoje haljine i baca grančice na put.

Hrišćanski vudu – Osveta Judi

U šesnaestom i sedamnaestom vijeku, u zapadnoj Evropi su na Cvijeti spaljivane male ljudske figurine, koje su se zvale Jack-‘o’-Lent. Pravljene su od slame, da bi potom bile kamenovane ili iskidane na dijelove. Simbolika ovog običaja je osveta Judi Iksariotskom, koji je rimskim vojnicima prokazao Isusa. Neki istoričari smatraju da je ovo ritualni progon zime, i pozdrav proljeću.

Simbolika palme

Simbolika magarca je mir, za razliku od konja, koji simboliše rat. Stoga ulazak Hristov u Jerusalim predstavlja dolazak Princa mira, ne dolazak Kralja – ratnog zavojevača. Bacanje haljina i palmovog lišća pred nečije noge, predstavljalo je iskaz dubokog poštovanja i visoke počasti, kaže Vikipedija.

Sva četiri Jevanđelja svjedoče da je Isusu bila ukazana ova čast. Međutim, dok Matej, Marko i Luka tvrde da je narod prostirao haljine i zukvu, Jovan insistira na listovima palme.

U jevrejskoj tradiciji, palma je jedna od četiri svete biljke (pored limuna, mirte i vrbe) koja se nosi na Sukot[7] („Praznik koliba“; petnaesti dan mjeseca Tišri po jevrejskom kalendaru):

U prvi dan uzmite voća s lijepih drveta, i grana palmovih

   i grana s gustih drveta i vrbe s potoka, i veselite se

   pred Gospodom Bogom svojim sedam dana.

   — 3 Moj. 23:40[8]

Međutim, palmova grančica je u grčkoj i rimskoj kulturi simbolisala pobjedu i boginju Niku, odnosnu Viktoriju. Kada rimski trijumfator položi oružje, on oblači togu, civilnu odjeću mira, a ona je ukrašena palmovom grančicom.

Iako apostol Pavle u svojim Poslanicama Hristov ulazak opisuje kao trijumfalni, ovakvo tumačenje nije moglo da postoji sve do 13. vijeka.

U starom Egiptu palmove grane su pratile pokojnika na posmrtnim ceremonijama, i simbolisale su vječni život. U srednjovekovnoj hrišćanskoj tradiciji one su krasile mučenike, stradalnike za hrišćanstvo, a predstavljale su njihovu moralnu pobjedu, trijumf duha nad smrću.

Izvor: Banjalučanke.com

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/aktuelno/danas-je-praznik-cvijeti-kakvi-su-obicaji-i-sta-kaze-crkva/?utm_source=PovezaneVijesti&utm_medium=Blcom&utm_campaign=PovezaneVijesti||claudebot