Objavljeno: 24. 3. 2017 u 16:12h
Tek svaki treći stanovnik RS od prvog dana života do danas živi u rodnom gradu ili opštini, a u svega tri lokalne zajednice broj doseljenika nije veći od populacije koja je u njima cijelog života.
Ove zanimljive trendove otkrivaju rezultati Zavoda za statistiku RS dobijeni obradom podataka sa popisa stanovništva iz 2013. godine.
Popis je pokazao da od ukupno 1.170.342 stanovnika u Srpskoj od rođenja u istom mjestu stanuje njih 412.703 i u gotovo svim sredinama oni su u manjini u odnosu na one koji su novi dom pronašli u drugoj lokalnoj zajednici. Podaci pokazuju da takva slika nije u samo tri opštine – Kneževu, Ljubinju i Oštroj Luci, gdje ima više stanovnika koji u njima žive od rođenja nego onih koji su odlučili da se skrase u tim sredinama.
U gradove Srpske je iz drugog naseljenog mjesta unutar iste opštine, druge opštine u RS, FBiH, Brčko distrikta i inostranstva došlo 757.639 ljudi. Statističari su došli do podataka da je najviše ljudi novu adresu pronašlo za vrijeme ratnih dejstava od 1991. do 1995. godine, što je i očekivano jer su u tom periodu bile najveće migracije stanovništva.
Unutar jedne opštine mjesto boravka promijenila su 135.122 lica, a iz jedne lokalne zajednice u drugu prešlo je 105.165 ljudi. Iako statistika nije navela pojedinačne podatke za svaku od tih zemalja ponaosob, iz ukupnih se vidi da je od stranaca u RS stiglo najviše osoba iz bivše SFRJ – 75.116. Iz drugih inostranih država stiglo je 45.766.
Najviše doseljenika je u Banjaluci – 109.255, što prema ocjeni demografa nije iznenađenje jer je riječ o najvećem gradu, administrativnom i univerzitetskom centru. Slijedi Bijeljina, u kojoj danas živi više od 70.000 onih koji u njoj nisu rođeni, te Prijedor, u kojem se skrasilo 57.480 “novih” stanovnika. Na listi poželjnih gradova su i Doboj i Zvornik.
Novu adresu u gradskim sredinama u RS mahom su tražili i oni koje je život na teritoriju Srpske doveo iz nekih od bivših jugoslovenskih republika, ali i drugih država. RS je novi dom za njih 180.305.
Demograf Stevo Pašalić ističe da su rezultati popisa koje je Srpska dobila uglavnom potvrdili ono što se znalo i prije, a to je da u velike centre stiže sve više ljudi.
“Radi se o unutrašnjim migracijama i procesu odseljavanja prema gradovima iz manjih sredina. Prazne se seoska područja i odlazi se u veće gradove, pa čak i iz opština u opštine iz niza razloga, a glavni je nada u bolji život. To se mahom odnosi na mlađe kategorije i to nije iznenađujući broj”, kazao je Pašalić.
Ovo područje je, kaže on, poznato po unutrašnjim, ali i spoljnim migracijama.
“Tu se radi mahom o mladim ljudima koji se školuju izvan mjesta ranijeg boravka i s vremenom žele da tamo i ostanu. Zavole te sredine, imaju veće šanse za zaposlenje, a klasičan primjer je Banjaluka, koja demografski stoji fantastično zahvaljujući samo doseljavanju, a ne domicilnom stanovništvu”, kaže Pašalić i dodaje da je dobro što je RS dobila demografske podatke i što sada ima pravu sliku mnogih segmenata društva.
Ukupan broj stanovnika i sredine sa najviše onih koji su od rođenja u njima
Grad Ukupno Rođeni
Sredine sa najviše doseljenika
Sredine sa najmanje doseljenika
Sredine sa najviše i najmanje doseljenika iz bivših jugoslovenskih republika
Izvor: Glas Srpske
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.