Uklonite religijske simbole iz škola

Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) pri Savjetu Evrope u trećem izvještaju o BiH osudila je nedostatak političke volje za izgradnju inkluzivnog društva u BiH, te između ostalog predložila uklanjanje religijskih i etničkih simbola iz škola.

Ističu da i dalje postoje etnički podijeljeni obrazovni sistemi, dok političke elite ne pokazuju spremnost da prigrle integrisane škole.

U izvještaju se ponavljaju preporuke iz  2010. posebno u pogledu hitne potrebe da se okončaju svi oblici segregacije u školama, uključujući i “dvije škole pod jednim krovom” i monoetničke škole, kao i u  pogledu primjene  i  dalje  razrade  zajedničkog  jezgra  nastavnog  plana  i programa.

U izvještaju stoji da je bilo novijih pritužbi, pa su naveli, između ostalog, da su roditelji djece iz Osnovne škole “Crnići” iz Stoca, monoetničke škole koju isključivo pohađaju učenici Bošnjaci, protestovali protiv postavljanja kipa Gospe u školsko dvorište, te da ga nadležni nisu uklonili.

“Apsolutno je važno da se izgradi inkluzivno društvo i da se buduće generacije poštede etničkih podjela i mržnje”, rekao je Kristijan Alund, predsjednik ECRI.

Komentarišući ovo, Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije, smatra da je BiH jedna složena zemlja, ali u simbolima u školama ne vidi ništa sporno.

“Ako već imamo srpski jezik, istoriju, vjeronauku kao predmete u školama, ne vidim razlog zašto bi neki vjerski simbol nekog vrijeđao. Onda bi trebalo da ukinemo i vjeronauku kao predmet. Slažem se da treba izbaciti nešto što je uvredljivo, ali istorijske činjenice i pripadnost vjeri, ako ne vrijeđaju drugog, treba poštovati”, kaže Popržen.

Suad Alić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola Kantona Sarajevo, podržava preporuku Komisije, pogotovo kada je riječ o ukidanju “dvije škole pod jednim krovom”.

“Moramo se usaglasiti koja su to obilježja karakteristična za državu, naciju, narod i na koji način treba da budu prezentovana. Postoji mjesto i vrijeme za isticanje tih simbola. Kada su škole u pitanju i djeca koja su sad u osjetljivom dobu, ako se promjene ne urade na način koji je ispravan, može se proizvesti šteta, koja neće biti odmah vidljiva, nego kasnije, i to zapravo predstavlja najveći problem”, rekao je Alić.

“Isticanje etničkih i konfesionalnih obilježja može biti samo protiv zajedničkog života”

Slavo Kukić, sociolog i profesor iz Mostara, smatra da u društvu kakvo je bosanskohercegovačko, vjerski i nacionalni simboli mogu izazivati frustracije, pa i strahove.

“Tamo gdje se odgajaju naraštaji, koji treba da se odgajaju na univerzalnim vrijednostima, vrijednostima poštivanja čovjeka drugog i drugačijeg, isticanje etničkih i konfesionalnih obilježja može biti samo protiv zajedničkog života. Vjerska obilježja su za religijske objekte. Ovo je sekularna država i takva obilježja jednom dijelu stanovništva odgovaraju, a drugog vrijeđaju. Ona onda ne mogu imati misiju koju im zadaju svete knjige, misiju ljubljenja čovjeka kao najvišeg bića na Zemlji, već potpuno drugačiju – izazivanje mržnje i netrepeljivosti među ljudima”, ističe Kukić.

U novom izvještaju Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije navode se i mjere koje treba preduzeti kako bi se riješili slučajevi diskriminacije na etničkom nivou te kako bi se olakšalo izdavanje dokumenata pripadnicima romske zajednice i podržao upis većeg broja romske dece u škole.

Socijalna zaštita za povratnike

ECRI  preporučuje  da  vlasti,  u  saradnji  s  UNHCR-om,  prikupe  odgovarajuće podatke o povratnicima i sagledaju njihovu socijalnu situaciju, ranjivosti i potrebe. Preporučuje da vlasti obezbijede da se od povratnika, nakon povrata imovine, ne traže nikakva plaćanja za radove izvršene na imovini  tokom  njihovog  odsustva. Osim toga, ECRI preporučuje da vlasti uspostave djelotvoran mehanizam kojim će se osigurati da povratnici ne budu u nepovoljnom položaju u pogledu davanja iz socijalne zaštite.

Izvor: Nezavisne