Najbolje plaćeni posao u regiji: Biti parlamentarac u BiH

Parlamentarci u Bosni i Hercegovini imaju znatno viša primanja u odnosu na prosječne plate nego njihove kolege u mnogo bogatijim državama.

Na vijesti o visini plata zastupnika svih parlamenata u regiji, ali i dužnosnika na raznim razinama vlasti, svim privilegijama koje uz to idu, poput naknada za odvojeni život, stanarina, dnevnica, toplog obroka ili službenih automobila, oni koji su ih birali mogu samo nemoćno slijegati ramenima. Često je ono što zarade teškim radom u mjesec dana ili minimalac, ili, u najboljem slučaju, plaća u visini državnog prosjeka.

O svojim platama i naknadama odlučuju sami zastupnici, donošenjem odgovarajućih zakona, pa su tako ovih dana i zastupnici Doma naroda Parlamenta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine sebi povisili naknade za odvojeni život. Riječ je o naknadi za zakup stana i troškove smještaja onim zastupnicima koji imaju prebivalište najmanje 70 kilometara udaljeno od Sarajeva. Umjesto 300 eura, ubuduće će primati 400 eura.

Svoju su odluku obrazložili usklađivanjem te naknade s drugim domom u federalnom parlamentu, Predstavničkim. No, nisu se svi složili s takvom odlukom.

“Umjesto da se naknade izjednače sniženjem, odlučili su se na povećanje”, primjećuje Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke u Domu naroda federalnog Parlamenta.

Iako je Kojović član povjerenstva koje je odlučivalo o visini naknade, a njegov glas protiv trebao biti presudan, odluku su donijeli bez njegovog prisustva i znanja. U izjavi za Al Jazeeru tvrdi da su za njegovo protivljenje povišenju iznosa dobro znali, pa su mu očito odlučili “iza leđa”. Prema njegovom mišljenju, “naknada za odvojeni život je neutemeljena, nemoralna i apsurdna”.

Predrag Kojović podsjeća kako mediji svakog dana donose vijesti o socijalnim nepravdama, političkom kriminalu, korupciji i nepotizmu, u koje je “već 20 i nešto godina uključena vlast, koja se, manje-više, sastoji od istih političkih partija koje vladaju i danas”.

“Nažalost, građani uporno, uprkos informisanosti o svemu, slobodnom voljom glasaju za iste te partije i ljude. Da li je riječ o nekoj podvrsti stokholmskog sindroma, ili o nečemu drugom, pitanje je na koji odgovor možda mogu dati eksperti iz psihologije ili sociologije, a ne ja”, kaže Kojović.

I u Centrima civilnih inicijativa ukazuju na to da javnost neće biti nimalo blagonaklona prema takvoj odluci federalnih parlamentaraca, “navodeći kako u proračunu nema novca za mnogo važnija pitanja”.

“CCI već duže vrijeme ističe potrebu povećanja socijalne osjetljivosti unutar institucija i usklađivanje primanja i privilegija političara s općom situacijom u društvu, kao i potrebu pune transparentnosti u tom kontekstu”, kaže Ana Lučić iz CCI-ja.

Brojne naknade uz platu

Al Jazeera je pokušala doći do podataka o visini plata i svih naknada te, uz pomoć nevladinih udruga, složiti kockice mozaika proračunskih izdvajanja za zastupnike. Prema podacima kojima raspolaže CCI, ukupna primanja zastupnika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, uz uključeni paušal (365 eura), naknadu za odvojeni život (150 eura), naknadu za smještaj (245 eura), prijevoz te topli obrok, kreću se između 2.400 i 3.250 eura.

Veća primanja, naravno, imaju oni s više godina staža, kao i zastupnici koji primaju naknade za odvojeni život, smještaj ili prijevoz. Najniža osnovna plata zastupnika u državnom Parlamentu iznosi 2.000 eura, navodi CCI, dok je prosječna plata u državi 433 eura.

Plate zastupnika u Domu naroda Parlamenta Federacije kreću se od 1.250 do 1.600 eura (prosječna plata u tom bh. entitetu iznosi 435 eura). Uz platu dobivaju paušal u iznosi 320 eura, spomenutu naknadu za odvojeni život od obitelji i smještaj u mjestu rada u iznosu 400 eura, naknadu troškova prijevoza, topli obrok… Predstavnički dom federalnog Parlamenta nije dostavio tražene informacije.

 U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, spremno su odgovorili na Al Jazeerin upit o visini primanja. Naveli su kako je plata profesionalnog zastupnika u Narodnoj skupštini RS-a 1.300 eura, a neprofesionalnog 910 eura. Prosječna plata u tom entitetu iznosi 427 eura.

Jedina naknada na koju zastupnici imaju pravo jest podmirenje putnih troškova. Oni koji za dolazak na zasjedanja ili druge službene aktivnosti upotrebljavaju svoje vozilo imaju pravo na naknadu troškova od 15 posto cijene litra pogonskog goriva po prijeđenom kilometru puta.

Banjalučki Centar za istraživanja i studije “Gea” godinama je pratio primanja zastupnika u Bosni i Hercegovini te ih poredio s prosječnim platama, ali i iznosima kakve imaju njihove kolege u drugim europskim državama. Ispostavilo se da parlamentarci u Bosni i Hercegovini imaju znatno viša primanja u odnosu na prosječne plate nego njihove kolege u mnogo bogatijim državama.

“Iako smo, nakon istraživanja provedenog prije pet godina, između ostalog, preporučili da se osigura usklađenost visine plate poslanika i delegata sa visinom prosječne plate u Bosni i Hercegovini u maksimalnom odnosu 3:1, ili ukinu skriveni oblici plate kao što je mjesečni paušal, nije nam poznato da je ijedan parlament uradio nešto konkretno u skladu sa njima”, ukazuje Ognjen Đukić iz Centra “Gea”.

Lako dostupne informacije u Srbiji

Zanimljiv je i pogled u susjedstvo. Podaci o plaćama zastupnika u Narodnoj skupštini Srbije, dostupni na stranicama ovog parlamenta, pokazuju da mjesečna primanja iznose 550 eura. Iako je prosječna plata u toj državi 431 euro, a minimalna 185 eura, građanima nije za utjehu to što su im zastupnici slabije plaćeni nego kod susjeda.

Ali, svi zastupnici imaju pravo na takozvani poslanički dodatak u mjesečnom paušalnom iznosu u visini 40 posto punog iznosa plate, odnosno 220 eura.

Zastupnici koji žive izvan Beograda za zakup stana mjesečno dobivaju 35.000 dinara (282 eura). Uz to, imaju pravo na dodatnu naknadu u visini 40 posto prosječne plate u državi, što iznosi dodatnih 19.300 dinara (156 eura).

Neizostavna stavka koja zavisi od zastupnika do zastupnika jesu i refundiranje troškova za putovanja svojim vozilom, dnevnice za put unutar države (1,2 eura po danu), ali i u inozemstvo (15 eura dnevno).

Iako su informacije o primanjima zastupnika u Narodnoj skupštini Srbije lako dostupne, a to predstavničko tijelo proglašeno jednom od najtransparentnijih institucija u Srbiji, zastupnici ne uživaju veliko povjerenje građana.

Ukazuju na to i iz Otvorenog parlamenta, koalicije nevladinih organizacija koju je prije nekoliko godina pokrenula udruga CRTA, navodeći podatak iz jednog istraživanja po kojem 59 posto ispitanih smatra da zastupnici u Skupštini Srbije “više brinu o interesima svojih političkih stranaka nego o interesima građana”.

“Već godinama je jedno od glavnih pitanja u javnosti koliko poslanici zarađuju. Primanja poslanika u Srbiji jesu viša od prosečnih primanja u Srbiji, ali su znatno manja od primanja većine poslanika u parlamentima u regionu. Kao predstavnici građana, poslanici treba da polažu račun građanima i mi moramo da znamo šta konkretno i kako oni rade, kao što imamo pravo da znamo koliko su plaćeni”, ukazuje Jovana Đurbabić iz Otvorenog parlamenta.

Koliko iznosi minimalac u državama regije

Dok je u Hrvatskoj zakonom definiran iznos minimalne plaće, a za ovu godinu iznosi 439 eura, u susjednim državama određena je minimalna satnica.

Radnicima u Srbiji isplaćuje se minimalno 1,05 eura po satu, što jamči plaću od 185 eura.

Isplate minimalnih primanja u Federaciji Bosne i Hercegovine definirane su Opštim kolektivnim ugovorom, po kojem najniža satnica, prije oporezivanja, ne može biti niža od 1,18 eura.

Istim aktom, doduše, dozvoljeno je da se taj iznos posebnim kolektivnim ugovorima snizi do 0,83 eura.

Preračunato, minimalac može iznositi od 140 do 195 eura.

Najniža plata u Republici Srpskoj iznosi 200 eura.

U pričama o zastupničkim primanjima, nastavlja, zaboravljaju se kako zastupaju interese građana i na taj način “često se gubi suština i skreće se pažnja sa drugih bitnih stvari, kao što je pitanje kvaliteta zakona koje usvajaju, a koji utiču na živote svih građana”.

Novotny: Smanjiti rizik od korupcije

I u Hrvatskoj se vrlo često priča o plaćama saborskih zastupnika, ali i naknadama koje primaju, uz sličnu primjedbu – da nisu u Saboru i da malo rade, a puno za to dobivaju. Prosječna plaća hrvatskog zastupnika iznosi 1.900 eura, a hrvatskog radnika 758 eura. Ali, više je onih čije se plaće kreću na razini minimalca, koji službeno iznosi 439 eura.

Kao i drugdje, i hrvatski zastupnici uz platu dobivaju 200 eura takozvanog zastupničkog paušala te 134 eura naknade za odvojeni život.

Oni koji imaju prebivalište najmanje 50 kilometara udaljeno od Zagreba imaju pravo na troškove najma stana u iznosu 335 eura te plaćene režije u iznosu 67 eura. Dnevnica za službeno putovanje po državi iznosi 20 eura, a troškovi korištenja osobnog automobila u službene svrhe podmiruju se s dvije kune (27 eurocenti) po prijeđenom kilometru.

Komentirajući izdvajanja za parlamentarne zastupnike, ekonomski analitičar Damir Novotny ipak ukazuje na to da “nikako ne smijemo upasti u zamku da se političari malo plaćaju, jer o kvaliteti političke elite u velikoj mjeri ovisi kvaliteta političkog sustava i, konačno, kvaliteta života svih građana”.

Upućuje na praksu razvijenih članica Europske unije u kojima “izabrani političari ostvaruju relativno visoke razine naknada za obavljanje svojih profesionalnih političkih funkcija, a glavni razlog za to je prevencija korupcije”.

S druge strane, za države u tranziciji napominje da “još uvijek imaju snažan osjećaj egalitarizma, koji dovodi do pritisaka biračkog tijela na snižavanje naknada izabranim političarima, čime se snižava kvaliteta političke elite i povećava rizik od korupcije”.

“Problem tranzicijskih zemalja jugoistočne Europe jest u tome što su političari loši, institucije se sporo razvijaju te je zbog toga ekonomska aktivnost vrlo slaba i nedostaju kvalitetna i visoko plaćena radna mjesta. Tada se otvaraju sva moguća pitanja društvenih odnosa, uključujući i pitanje naknada za rad političara”, zaključuje Novotny.

Izvor: Aljazeera