Vlasnici divljih objekata čekaju novu šansu

Share on FacebookTweet about this on Twitter

Objavljeno: 12. 1. 2017

Rok za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata otkucao je posljednjeg dana 2016. godine, a prema podacima lokalnih zajednica, u Republici Srpskoj ostalo je na hiljade ilegalnih građevina čiji vlasnici nisu podnijeli zahtjeve za njihovo ozakonjenje.

Sudbina ovih objekata je za sada nepoznata, zbog čega se mnogi vlasnici uzdaju u to da će dobiti novu šansu za legalizaciju svoje građevine.

U Odjeljenju za prostorno uređenje Banjaluka kažu da se veliki broj građana koji nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju raspituje o mogućnosti produžetka roka, dok u Gradskoj upravi Bijeljina ističu da su nadležnom ministarstvu uputili zahtjev za novi rok.

“Od ministarstva smo, između ostalog, tražili da pokušaju smanjiti i fiksne naknade, te da se iznađe mogućnost smanjenja ili ukidanja troškova prilikom pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u građevinsko”, rekao je načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje u Bijeljini Miladin Rakić.

Da li će biti određen novi rok za legalizaciju ili će vlasnici nelegalnih građevina ostati bez krova nad glavom, za sada se ne zna, a u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS ističu da su po isteku zakonskog roka za legalizaciju od opština i gradova zatražili podatke o broju podnesenih zahtjeva.

“Na osnovu podataka koje dobijemo iz opština i gradova napravićemo analizu stanja koja će biti presudna za buduće korake”, rekli su u ministarstvu.

Odjeljenje za prostorno uređenje grada Banjaluka lani je zaprimilo više od 8.200 zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, od čega u decembru više od 5.100.

“Samo u posljednjoj sedmici decembra podneseno je više od 2.800 zahtjeva, ali mnogi su nepotpuni, odnosno ne sadrže svu potrebnu dokumentaciju za pokretanje postupka, zbog čega ćemo zvati stranke da dostave dokumenta koja nedostaju”, rekao je šef Odsjeka za legalizaciju Vuk Višekruna i dodao da građani koji su podnijeli zahtjev ulaze u proces legalizacije čak i u slučajevima kada je zahtjev nepotpun. On je napomenuo da je od 2008. godine, kada je počeo proces legalizacije, podneseno više od 19.500 zahtjeva.

“Od tog broja do sada je okončano više od 8.000 postupaka, a trenutno je aktivno oko 11.500 predmeta za legalizaciju”, potvrdio je Višekruna.

U Gradskoj upravi Banjaluka dodaju da ne postoje tačni podaci o broju građevina za koje nije podnesen zahtjev za legalizaciju, ali smatraju da taj broj nije mali.

Prema podacima Odjeljenja za prostorno uređenje grada Prijedor, do kraja 2016. podneseno je oko 2.200 zahtjeva za legalizaciju.

“Iako ne raspolažemo preciznim informacijama, smatra se da u Prijedoru ima oko 5.000 nelegalnih objekata, a to što su podneseni zahtjevi ne znači da će objekti biti i legalizovani, jer treba da bude ispunjen niz zakonskih obaveza – rekli su u Gradskoj upravi.

U Gradskoj upravi Bijeljina procjenjuju da na području njihovog grada ima oko 8.000 nelegalnih objekata.

“Podneseno je više od 4.000 zahtjeva, a samo lani smo primili 2.044 zahtjeva za legalizaciju, od čega je riješeno 105”, rekli su.

Problem sa nelegalnim građevinskim objektima ima i Zvornik.

“Podneseno je 2.900 zahtjeva i do sada smo riješili njih oko 700. Procjenjuje se da je ostalo oko 1.000 nelegalizovanih stambenih objekata”, rekli su u Gradskoj upravi Zvornik.

Dobojlije su tokom prošle godine predale 1.245 zahtjeva za legalizaciju, od čega u decembru 916.

“Lani je riješen 171 zahtjev i to 149 pozitivno, a 22 zahtjeva su imala nepotpunu dokumentaciju”, rekao je v.d. načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje grada Doboj Milan Ćorić.

Izvor: Glas Srpske

Share on FacebookTweet about this on Twitter

Međunarodno priznati IT kursevi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?