Šišmiši se vraćaju u Mišaricu kraj Čelinca

Pećina Mišarica, koja se nalazi u blizini sela Bijeli potok, na granici Banjaluke i Čelinca, mogla bi ponovo da postane stanište najveće kolonije slijepih miševa na Balkanu.

Uprkos tome što se u posljednje vrijeme broj jedinki znatno smanjio, pa umjesto nekadašnjih 10.000 sada u njoj boravi svega nekoliko, povratak ovih životinja daje nadu da će pećini biti vraćena stara slava.

Osim što bi ovi stanari pećine privukli brojne turiste i zaljubljenike u prirodu, malo je poznato da su slijepi miševi vrlo korisne životinje, jer su regulatori brojnosti insekata i najvažniji prirodni pesticid.

Živopisni put do pećine vodi od naselja Zeleni vir, pored akumulacionog jezera, nastavlja se prema brdu Ponir, a zatim se spušta šumskom stazom.

Na samom ulazu u pećinu nalazi se porušena ograda, koja je kratko služila da spriječi ulazak onih koji nisu bili naklonjeni stanovnicima pećine. Upravo zbog njih i čestog uznemiravanja, šišmiši su napustili svoje stanište.

Šetnja kroz pećinu dugu 40 metara predstavlja nezaboravnu avanturu, u koju smo se upustili sa članom Speleološkog društva “Ponir” Ivanom Napotnikom.

On nas je proveo kroz dvije galerije koje su povezane kanalima, a hodali smo po podlozi od oblog kamenja. Prema njegovim riječima, pećina je često bila na meti vandala, pa su u njoj ranije paljene i gume.

“Sada je šišmiša u manjem broju jer se zimi sele i ostalo ih je svega nekoliko, a očekujemo da će ih dogodine biti mnogo više”, dodaje Napotnik.

Objasnio je da u pećini ima mnogo drugih zanimljivih vrsta, među kojima su račići monolistri, pauci i vrste stonoga kojih nema više nigdje na planeti.

Prema pričama starijih mještana, u toku Prvog i Drugog svjetskog rata pećina je služila kao sklonište od neprijatelja, jer je zaklonjena Bijelom stijenom, dok je sa druge strane potok.

Mještanin Zelenog vira Branko Milinković kaže da je kao dijete tu čuvao stoku, te da su prije Otadžbinskog rata pećinu posjećivali turisti iz Njemačke, Slovenije, Hrvatske.

Osim putnika namjernika, pećinu obilaze i planinari jer se nalazi neposredno uz transverzalu Trešnjik – Lipovac.

Ranije je počela procedura stavljanja pećine Mišarice pod zaštitu, ali s obzirom na to da se nalazi na privatnom posjedu, postupak za sada nije završen.

Arheologija

Mišarica je značajna i kao arheološki lokalitet.

“Pećina je više zanimljiva sa biospeleološkog stanovišta jer je nekada bila najveća mješovita kolonija slijepih miševa na Balkanu. Međutim, u drugoj galeriji pronađene su dvije bronzane sjekire, venecijanski bronzani novčići iz 17. i 18. vijeka, fragmenti keramičkih posuda i drugi alati”, kazao je Ivan Napotnik i dodao da se u blizni ove pećine nalazi se još jedna manja, Hajdučka pećina.

Izvor: Glas Srpske