Predloženi zakoni jak udarac za banke

Predloženi entitetski zakoni o bankama bitno mijenjaju stvari u bankarskom sektoru BiH i njihovo usvajanje u ovakvom obliku bi moglo imati negativne posljedice po domaći bankarski sektor koji zapošljava gotovo 10.000 radnika, poručili su juče iz Udruženja banaka (UB) BiH.

Između ostalog, iz ovog udruženja su upozorili i da bi usvajanje tih zakona u entitetskim parlamentima dovelo do smanjenja kreditne aktivnosti privredi i stanovništvu, a što će loše uticati i na kreditni rejting BiH.

Bankari ističu i da su u predloženim zakonskim rješenjima značajno povećani zahtjevi za kapitalom uz veoma kratke rokove prilagođavanja, što bi moglo predstavljati problem naročito za male banke, a koje su uglavnom domaće.

Takođe, ističu i da problem predstavlja smanjenje maksimalne izloženosti prema jednom licu ili grupi povezanih lica sa 40 odsto osnovnog kapitala na 25 odsto priznatog kapitala, što je za jedan broj banaka izuzetno teško sprovodivo.

Uz sve to, naglašavaju i visoke kazne predviđene za banke i odgovorna lica, a tu je i niz članova i odredaba zakona koji direktno utiču na povećanje troškova poslovanja banaka.

Na konferenciji za novinare Udruženja banaka BiH, koja je povodom ove problematike održana u Sarajevu, istaknuto je da ovo udruženje smatra da novi entitetski zakoni o bankama koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri, nisu u skladu s onim što je moguće brzo implementirati, te da su u koliziji s nekim drugim zakonskim rješenjima.

Milan Radović, predsjednik Udruženja banaka BiH, rekao je juče da u Udruženju posebno zamjeraju to što nisu učestvovali u pripremi tih zakona, ali isto tako što nisu ni konsultovani.

“Sve banke podržavaju inicijativu iz Pisma namjere i Reformske agende u vezi s poboljšanjem stanja u bankarskom sektoru, a takođe dajemo podršku entitetskim vladama i Savjetu ministara. Međutim, smatramo da u pripremi tih zakona nismo dovoljno učestvovali i nismo dovoljno konsultovani, te da bi trebalo uvažiti i određene primjedbe i sugestije UB BiH na te zakone”, rekao je Radović, a prenijele agencije.

On je istakao da primjenom novog zakona u narednoj godini neće doći do rasta kamatnih stopa, ali da će doći do smanjenja obima kreditiranja, kako privrede, tako i građana, čiji se životni standard održava kreditima.

Radović je pojasnio da će rast kapitalnih zahtjeva, prema novom zakonu, dovesti do toga da banke neće moći u tolikom obimu, a ni kvalitetno, da kreditiraju privredu, odnosno, doći će do smanjenja kreditne aktivnosti, a sve to će uticati i na kreditni rejting BiH.

“Mi smo za jačanje bankarskog sektora, ali da se ne primjenjuju pojedine zakonske odredbe koje su mnogo oštrije nego u EU”, istakao je Radović, pojašnjavajući da će banka za kredit privrednom preduzeću od 10 miliona KM morati izdvojiti 1,2 miliona KM kapitala, što je 50 odsto manje po Bazelskim principima.

Prema njegovim riječima, ako bude uveden rast kapitalnih zahtjeva, banke će nastaviti da “kreditiraju državu”, jer mnogo manje kapitala treba za kupovinu hartija od vrijednosti, što ne pogoduje razvoju ekonomije.

Mišljenja i sugestije entitetskim vladama, kako je rečeno, dostavljena su na vrijeme, prije dva mjeseca, ali u UB BiH ni juče nisu znali šta je prihvaćeno.

“U parlamantarnoj proceduri nemamo šansu da bilo šta mijenjamo pa smo sad potpisali dva dopisa i da kažemo parlamentima da želimo bar kroz određena parlamentarna tijela da otvorimo dijalog”, rekao je Mijo Mišić, izvršni sekretar UB BiH.

Prema njegovim riječima, novim zakonima su značajno povećane nadležnosti skupština i nadzornih odobora, a umanjenje nadležnosti uprave, što takođe značajno mijenja unutrašnji odnos upravljanja i rukovođenja.

Dodao je i da značajno povećanje ovlaštenja agencija za bankarstvo obuhvata i proširenje razloga za oduzimanje licenci za rad banaka.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, smatra da je u ovom slučaju Ministarstvo finansija kao predlagač zakona, u pravu i da je predloženo zakonsko rješenje korektno.

“Situacija u bankarskom sektoru se mora dovesti u red pa i po cijenu da profitabilnost banaka, koja je inače niska, bude dodatno degradirana”, rekao je Đogo.

Prema njegovim riječima, ovo jeste udar na banke, ali će sa stanovištva društva u cjelini uvođenje reda u bankarski sektor svakako doprinijeti stabilizaciji bankarskog sektora i zdravijem poslovanju.

Promjena na čelu

Udruženja banaka Karl Hajnc Dobnig, direktor Raiffeisen banke, preuzeće od 1. januara 2017. godine funkciju predsjednika, a Berislav Kutle, bivši direktor UniCredit banke Mostar, će preuzeti mjesto izvršnog sekretara Udruženja banaka BiH. Pored toga, Udruženje banaka imaće novi upravni odbor kojeg će od početka nove godine činiti: Karl Hajnc Dobnig (Raiffeisen banka), Dalibor Ćubela (UniCredit Bank Mostar), Sanel Kusturica (Sparkasse Bank), Radovan Bajić (NLB banka Banjaluka), Boško Mekinjić (Komercijalna banka Banjaluka) i Milan Radović (Nova banka).

Brojke

• 24,2 milijarde KM iznosi aktiva bankarskog sektora u BiH
• 16,5 milijardi maraka iznose krediti
• 18 milijardi KM su ukupni depoziti
• 9.669 radnika zapošljava bh. bankarski sektor

Izvor: Nezavisne