Zahtjev za legalizaciju sprečava rušenje kuća

Vlasnici nelegalno izgrađenih objekata u Republici Srpskoj imaju manje od mjesec da u svojoj lokalnoj zajednici podnesu zahtjev za legalizaciju, jer rok za to ističe 31. decembra.

Poslije toga, kako su rekli u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, gubi se mogućnost legalizacije i pravne zaštite, a urbanističko-građevinski inspektor može pokrenuti postupak rušenja po službenoj dužnosti ili, na primjer, na inicijativu komšije.

Rok za legalizaciju je već produžavan i zato ovo ministarstvo ne vidi razloge da se ponovo produžava jer se time ništa ne dobija.

“Podnošenjem zahtjeva za legalizaciju objekat se ne može ukloniti sve dok se pravosnažno ne okonča postupak legalizacije, koji će sigurno u najvećem broju slučajeva biti pozitivan za vlasnika”, kažu nadležni.

Procedura za legalizaciju je maksimalno pojednostavljena, a počinje podnošenjem zahtjeva u gradskoj ili opštinskoj administraciji.

Službenici bi trebalo da pruže pomoć prilikom prikupljanja dokumentacije, koja će trajati kroz cjelokupan proces. To su nam potvrdili u Gradskoj upravi Bijeljine gdje je u Odjeljenju za prostorno uređenje formiran zaseban odsjek za poslove legalizacije.

“Postupak se pokreće po zahtjevu investitora ili vlasnika bespravno izgrađenog objekta, a predaje se na pisarnici Gradske uprave. Predaju se kopija katastarskog plana, posjedovni list i taksa od dvije marke”, kažu u Gradskoj upravi Bijeljina.

Dodaju kako građani sve informacije o legalizaciji mogu dobiti na sajtu Gradske uprave, putem telefona i mejla, te vodiča, koji se može naći u prostorijama Gradske uprave.

U Gradskoj upravi u Banjaluci, u kojoj je od 2008. godine do danas podneseno više od 14.000 zahtjeva za legalizaciju, kažu kako imaju pune ruke posla.

“U posljednjih mjesec primjetno je povećan broj zahtjeva, tako da očekujemo do kraja godine znatan broj novih, prije nego što istekne rok. Takođe, ističemo pogodnosti koje nudi postojeća legalizacija jer za objekte ukupne površine do 100 metara kvadratnih naknada za legalizaciju iznosi 100 KM, a do 200 kvadrata 500 KM. Za objekte od 200 do 300 metara kvadratnih naknada je 1.000 KM, a stambeno-poslovni objekti od 300 do 400 kvadrata mogu se legalizovati uz naknadu 2.000 maraka”, kažu u banjalučkoj Gradskoj upravi.

Sanja B. iz banjalučkog naselja Vrbanja kaže kako su joj kroz cijeli proces legalizacije kuće i prilikom prikupljanja potrebne dokumentacije pomagali u Gradskoj upravi.

“Zahtjev sam podnijela prije šest mjeseci, a uskoro očekujem da procedura bude okončana”, kazala je ona.

Međutim, ima i opština u kojima nema toliko interesovanja za legalizaciju, pa tako u Kotor Varošu zainteresovanost građana je na minimumu. U

posljednje četiri godine, prema podacima Odjeljenja za urbanizam, podnesena su 53 zahtjeva za legalizaciju, a procjenjuje se kako na području ove opštine ima preko 1.200 nelegalno izgrađenih objekata.

Podsjećamo, objekti koji su izgrađeni na klizištima, močvarnom zemljištu ili zemljištu izloženom poplavama ne mogu se legalizovati.

Isto tako, objekti izgrađeni nakon stupanja na snagu Zakona o uređenju prostora i građenju neće se moći legalizovati, a zakon je na snazi od juna 2013. Objekti izgrađeni do 1980. godine smatraju se legalnim.

Postupak legalizacije

Podnošenje zahtjeva

• uplata takse
• prilaganje kopije katastarskog plana i posjedovnog lista

Uviđaj

• nadležni organ u roku od 30 dana vrši uviđaj i obavještava podnosioca zahtjeva u kom obimu je legalizacija moguća

Dokumentacija

• vlasnik objekta prikuplja potrebnu dokumentaciju

Cjenovnik

• do 100 metara kvadratnih naknada za legalizaciju iznosi 100 KM
• do 200 kvadrata 500 KM
• od 200 do 300 metara kvadratnih naknada 1.000 KM
• od 300 do 400 kvadrata naknada 2.000 maraka

Rješenje

• donošenje rješenja o naknadnoj upotrebnoj i građevinskoj dozvoli, čime je proces završen

Izvor: Nezavisne