BiH jedina bez zakona o spoljnim poslovima

Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja, možda i jedina u svijetu, koja nema zakon o vanjskim poslovima.

Iako iz Vijeća ministara BiH i resornog ministarstva najavljuju da bi taj zakon trebalo da se nađe pred parlamentarcima na proljeće, većina poslanika u to ne vjeruje.

A i kako bi kada, kako podsjeća Igor Crnadak, ministar inostranih poslova BiH, cijela ta priča traje već 15 godina.

“Formirana je komisija koja je sastavljena iz tri kabineta članova Predsjedništva BiH i ministarstva. Radi se na spoljnopolitičkoj platformi i analizi diplomatsko-konzularne mreže, a takođe se priprema i nacrt zakona o spoljnim poslovima i nadam se da će se on na proljeće naći pred parlamentom BiH”, rekao je “Nezavisnim” Crnadak.

Državni revizori nekoliko godina uzastopno naglašavaju potrebu donošenja ovog zakona, a na posljednjoj sjednici Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, za govornicom je obećao da će zakon biti donesen do marta naredne godine, te da njegovo nepostojanje predstavlja prepreku u radu nadležnog ministarstva, ali i u radu cjelokupne DKP mreže.

Zvizdić ističe da BiH ima 44 ambasade, šest konzulata i šest stalnih misija, te bi takav sistem, po njegovom mišljenju morao biti zakonski regulisan, zbog čega je i pozvao nadležne da razumiju značaj tog zakona, ali i Vijeće ministara i parlament BiH da podrže usvajanje ovog strateškog dokumenta.

Poražavajuće zvuči da se cjelokupna vanjska politika zemlje temelji na dokumentu koji je Predsjedništvo BiH usvojilo 2003. godine, nazvanom Opšti pravci i prioriteti za provedbu vanjske politike.

Dušanka Majkić (SNSD), predsjedavajuća Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma BiH, smatra da će teško doći do dogovora. Nije optimistična kada je u pitanju izjava da će zakon biti donesen do marta.

“Nije u pitanju da neko ne želi donijeti taj zakon, svi to žele i on je potreban, ali nema političke volje. Ovdje je u pitanju politički dogovor na koji način postaviti prioritete. Kakva će biti spoljna politika prema određenim zemljama. Bakir Izetbegović prioritet daje muslimanskim zemljama, Dragan Čović, takođe, ima svoje prioritete, Mladen Ivanić, srpski član Predsjedništva BiH, je negdje između. U takvoj konstelaciji snaga ne postoji spremnost i to je razlog zbog kojeg nemamo zakon”, kazala je Majkićeva.

Mirsad Đonlagić (SBB), član Komisije za vanjske poslove, ističe da je teško napraviti procjenu s obzirom na tešku političku situaciju u BiH.

“Nažalost, situacija je trenutno takva da ne postoji politička volja ni za šta, a taj zakon je trebalo da imamo juče, a ne danas. I dok naši susjedi hrle ka euroatlantskim integracijama, mi stojimo. Nadam se iskreno da će se situacija promijeniti, proljeće izgleda daleko, ali kad je politika u BiH u pitanju, ono je veoma blizu”, rekao je Đonlagić.

Senad Šepić (SDA), član Komisije, smatra da je to jedan od zakona koji je najpotrebniji, te mu nije jasno zbog čega nema političke volje da se izradi.

“Ako želimo da idemo u smjeru euroatlantskih integracija, zakon o vanjskim poslovima nam je prijeko potreban”, rekao je Šepić.

Zdenka Džambas (HDZ), delegat u Domu naroda Predstavničkog doma BiH, ističe da kao član Komisije za finansije i budžet Doma naroda zna u kakvom problemu je MIP BiH zbog nepostojanja zakona.

“MIP ima probleme i pri zapošljavanju. Zakona nema pa rade po ugovorima o djelu, problem je i zapošljavanje u ambasadama, pa je revizorski izvještaj godinama s rezervom”, kazala je ona.

Brojke

• 44 ambasade
• 6 konzulata
• 6 stalnih misija

Izvor: Nezavisne