Birokratija siječe krila privredi

Share on FacebookTweet about this on Twitter

Objavljeno: 19. 10. 2016

Mala i srednja preduzeća čine ukupno 99,6 svih privrednih subjekata, zapošljavaju 75 odsto ukupno zaposlenih i ostvaruju više od 75 odsto svih poslovnih prihoda.

Uprkos tome, ekonomski stručnjaci, ali i brojni političari i iz vlasti i iz opozicije priznaju da administracija ne čini dovoljno da im pomogne da krenu u jači privredni rast i zapošljavanje.

Zoran Pavlović, ekonomista iz Banjaluke, smatra da je ključni problem u tome što administracija i javni sektor pokazuju veliku žilavost i otpor ka reformama koje bi oslobodile sredstva i pojednostavile procedure za mala i srednja preduzeća.

Pavlović ukazuje na to da je Vlada RS odbacila prijedlog Privredne komore RS da pomoćnik ministra za industriju bude njihov čovjek koji bi bio “oficir za vezu” između administracije i privrednika.

Uprkos otporu koji, kako Pavlović smatra, postoji u administraciji, on ističe da će Reformska agenda, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka EU pomoći da se pokrenu reforme.

“To se neće desiti zato što će se iznenada pojaviti volja administracije da se to uradi. To će se desiti zato što je vlastima u BiH nestalo para, a MMF je postavio rigorozne uslove po kojima mogu da dobiju novac”, rekao je on.

Veliki dio rasprave juče u Narodnoj skupštini RS bio je posvećen ovoj temi, a i vlast i opozicija priznaju da je često veoma teško dobre ideje i propise pretočiti u konkretan rezultat na terenu.

Spomenka Stevanović, predsjednik Kluba DNS-a u NS RS, na primjer, ističe da postoje hronični problemi, poput neusklađenog obrazovanja s onim što je potrebno privrednicima i nepostojanje velikih preduzeća koja obično uz sebe vežu ona manja kao dobavljače ili partnere.

Takođe, ona je bila kritična i prema Vladinoj poreskoj politici. Priznaje da je i DNS glasao za zakone koji su omogućili odgađanje plaćanja obaveza za preduzeća koja su upala u probleme u nadi da će im to pomoći da prodišu, ali priznaje da se to u praksi često pretvori u “reprogram reprograma”, što samo dodatno oteža situaciju.

Jedna od mjera koje ona predlaže jeste pokretanje programa zapošljavanja u onim sektorima za kojima stvarno postoji potreba, navodeći primjer građevinske industrije, kojoj nedostaju zidari, limari i druge zanatlije.

Dušan Berić, poslanik SDS-a, ističe da nijedna mjera neće dati rezultate dok se ne smanji javna potrošnja, posebno kroz broj zaposlenih u javnoj administraciji.

On tvrdi da bi se samo kresanjem 20 odsto plata u administraciji oslobodilo više od sto miliona maraka, koji bi direktno mogli biti plasirani u privredu.

Prema njegovom mišljenju, jedna od neophodnih mjera mora biti obaveza lokalnih zajednica da daju obavezne pogodnosti pri registraciji i gašenju preduzeća u tim sredinama. Vanja Bajić, poslanik SNSD-a, ukazuje na sivu ekonomiju i visoke poreze i doprinose.

Pojasnio je da se mnogim preduzetnicima, posebno samostalnim djelatnicima, ne isplati da prijavljuju djelatnost, pa često pružaju usluge na crno, čime direktno gubi država.

Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, istakao je da će mjere predviđene u Strategiji za razvoj malih i srednjih preduzeća dati rezultat jer se upravo odnose na otklanjanje onih problema na koje privrednici najčešće ukazuju.

Primjera radi, predviđeni su bolje prilagođavanje obrazovanja potrebama privrede, mjere smanjenja opterećenja privrednika, korištenje evropskih sredstava i drugih međunarodnih institucija za povećanje konkurentnosti i mnoge druge.

RS (ne) treba autoput prema Mliništu

Žučna rasprava karakterisala je veći dio skupštinske rasprave koji se odnosio na Strategiju transportne politike RS do 2020. godine, a najveće primjedbe, posebno iz istočnog dijela RS, odnosile su se na namjeru izgradnje autoputa Banjaluka – Mlinište.

Zdravko Krsmanović, poslanik NDP-a, rekao je da bi umjesto ‘autoputa koji završava u šumi” trebalo asfaltirati regionalni put Foča – Pljevlje, koji je, kako tvdi, od egzistencijalnog značaja za stanovništvo tog kraja.

Iz vladajućeg SNSD-a su poručili da je autoput važan kao poveznica prema Splitu, te da se radi o saobraćajnom koridoru koji je kao takav bio planiran još u bivšoj Jugoslaviji. Prema Strategiji, neke od planiranih investicija su autoput Banjaluka – Doboj, s nastavkom ka Vukosavlju, kao i putni pravac prema Prijedoru i Novom Gradu. Inače, rasprava na ovoj tački prekinuta je zbog nedostatka kvoruma.

Izvor: Nezavisne

Share on FacebookTweet about this on Twitter

Međunarodno priznati IT kursevi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?