Učenici koji se dosađuju šalju lažne dojave o bombama

Samo na području Kantona Sarajevo u posljednjih 18 mjeseci upućeno je deset lažnih dojava o postavljenim bombama, a uhvaćena je tek polovina krivaca.

Slično je i u drugim krajevima. Prije samo nekoliko dana muškarac (42) iz Bužima paralizovao je trgovački centar u Bihaću i to nakon što je jednoj od radnica centra prišao i rekao da je u objektu postavljena bomba, piše Faktor.ba.

Iako u BiH nisu toliko česte dojave i lažne prijetnje bombama ipak postaju jedan od najvećih problema za normalno funkcionisanje brojnih državnih službi, sudova, škola, marketa, pa čak i gradskog i avio – prevoza.

Policijski službenici koji obavljaju KDZ preglede pojašnjavaju da se većina poziva uputi sa telefonskih govornica, ali i sa SIM kartica koje se iskoriste za taj jedan poziv i bace. Do tih kartica, odnosno brojeva svi mogu veoma lako doći pa je upravo zato dojavljivače nekada nemoguće i otkriti.

Motivi za lažne dojave

Motivi za dojave o bombama različiti su i polaze od konkurentske borbe među privrednicima i ugostiteljima do izbjegavanja školskih obaveza, dosade ali i bučne muzike.

“Imali smo slučajeva i u kojima stanari zbog buke i muzike koja odjekuje do kasno u noć, lažno dojave da je u kafiću postavljena bomba znajući da će objekat istog trena svi napustiti. Iako su svjesni da je krivično djelo to što rade, ipak se odluče na taj korak”, rekao je Rusmir Prohan, portparol MUP Srednjobosanskog kantona.

Ipak, u najvećem broju slučajeva, lažne dojave o postavljenoj bombi bivaju upućene u obrazovne ustanove, uglavnom u srednje škole. Neki to urade iz dosade i najčešće ne bivaju uhvaćeni u svom nestašluku.

U jednoj srednjoj školi u Novoj Bili, nakon lažne dojave o bombi prije par godina, provedenom policijskom istragom utvrđeno da je dojavu uputio zaljubljeni srednjoškolac, koji je na taj način želio svoju djevojku izvući sa časa kako bi proveo vrijeme sa njom.

“Neki učenici koji su uhvaćeni na djelu nakon lažnih dojava priznali su da im je bilo istinski dosadno pa da su morali dojaviti postavljenu bombu kako bi bili oslobođeni nastave i otišli na kafu i igrati bilijar”, prisjetio se Prohan.

Policijski službenici su dužni po zakonu da izađu na teren, evakuišu instituciju u kojoj je prijavljeno da je postavljen eksploziv i da obave KDZ pregled iako su možda unapred i sigurni da je dojava lažna.

Velika šteta tako je nanesena Međunarodnom aerodromu u Sarajevu kada je prošle godine dojavljeno da se u avionu Turkish Airlinesa nalazi bomba. Ispostavilo se da se radi o lažnoj dojavi koju je uputio S.V. (33). U BBI centar u Sarajevu lažna dojava o bombama upućena čak tri puta, a samo jedna takva dojava dovela je do gubitka od oko 64.000 KM. Tri dojave koštale su BBI oko 200.000 KM.

Stručnjaci ističu da je učestalost lažnih dojava o podmetanjima bombi izašla iz svakog okvira normalnog i očekivanog i već predstavlja patološko ponašanje.

“Oni su po psihološkoj strukturi ličnosti slične onima koji anonimno na društvenim mrežama ostavljaju najpogrdnije komentare i govor mržnje”, pojasnio je socijalni psiholog Srđan Vukadinović.

Od šest mjeseci do tri godine zatvora

Osobe koje šalju lažne dojave o opasnosti zavisno od posljedica sankcionišu se. Za ova krivična djela propisane su i kazne zatvora, a kreću se od tri mjeseca pa do šest godina.

Izvor: ATV