Privreda otvara radna mjesta, ali je guši javni sektor

Privatni sektor u Srpskoj bilježi rast broja zaposlenih, ali je puni pozitivan učinak umanjilo istovremeno povećanje broja radnika u javnom sektoru i blago smanjenje zaposlenosti u mješovitom i zadružnom sektoru.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS u polugodišnjem periodu od 1. oktobra prošle do kraja marta ove godine ukupan broj zaposlenih povećan je za 827. Zavod za statistiku RS objavljuje presjek stanja zaposlenih dva puta godišnje, odnosno na kraju marta i septembra, a posljednji pokazuju da je Srpska na kraju trećeg mjeseca ove godine imala 249.610 radnika.

Najbrojniju radnu snagu ima privatni sektor, koji je dostigao kotu 136.662. Privatnici su u odnosu na kraj septembra prošle godine povećali broj zaposlenih za 2.362.

Statistika pokazuje da je javni sektor povećao broj zaposlenih za 626, pa je armija radnika koja je na teretu države dostigla 74.966.

Preostala dva sektora, mješoviti i zadružni, zabilježila su blagi pad zaposlenosti. Tako je na kraju marta ove godine u mješovitom sektoru bilo angažovano 37.571, a u zadružnom 411 radnika.

Direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS Pero Ćorić rekao je da ohrabruje podatak da je privatni sektor povećao broj zaposlenih, ali da to neće imati željene efekte zbog nastavka bujanja javnog sektora.

“Iz ovoga je jasno da nadležni daljim zapošljavanjem u javnom sektoru pokazuju da uopšte ne uvažavaju zahtjeve poslovne zajednice da bude reformisana javna uprava, smanjen broj zaposlenih u njoj i zaustavljen prijem novih radnika”, istakao je Ćorić.

Privatni sektor, prema njegovim riječima u ovakvoj situaciji ne može biti konkurentan javnom, zbog čega su poslodavci suočeni i sa problemom pronalaska adekvatnog kadra.

“Mladi ljudi se rijetko odlučuju za zapošljavanje u privatnom sektoru, jer su plate mnogo niže nego u javnom. Zbog toga se odlučuju da potraže posao izvan Srpske, ukoliko ne uspiju pronaći posao u javnom sektoru. Privrednici imaju potrebe za prijemom novih radnika, a dodatni problem je i što na tržištu nema kvalitetne radne snage koja im je potrebna, odnosno lica sa završenim zanatima”, naveo je Ćorić.

On ističe da podaci pokazuju da može doći do smanjenja nezaposlenosti, ali da to treba stimulisati i kroz smanjenje opterećenja na platu.

“Ukoliko bi se išlo u reforme kroz smanjenje opterećenja rada, potpuno sam siguran da bi poslodavci povećali plate i stvorili uslove da raste interes radnika za realni sektor”, naveo je Ćorić.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT Saša Grabovac je rekao da se mora stati za zapošljavanjem u javnom sektoru.

“Nadležni bi trebalo više da obrate pažnju na produktivnost radnika u javnom sektoru umjesto prijema novih. I reformska agenda obavezuje RS da mjeri produktivnost radnika u javnom sektoru i da smanjuje broj činovnika. Nastavak gomilanja činovnika ni u kom slučaju nije dobar”, rekao je Grabovac.

On je dodao da se može očekivati da bude nastavljen trend rasta broja zaposlenih u javnom sektoru, jer je ovo izborna godina.

“To potvrđuju i iskustva iz ranijih izbornih godina, jer obično tada bude zaposleno najviše službenika. Tek iduće godine možemo očekivati stagnaciju u broju zaposlenih u javnom sektoru”, naveo je Grabovac.

Govoreći o rastu broja zaposlenih u privatnom sektoru, Grabovac naglašava da je to pozitivno i da taj trend pokazuje da pojedini dijelovi realnog sektora pokazuju znake vitalnosti.

“Broj otvorenih radnih mjesta u privatnom sektoru je nedovoljan, jer je stopa nezaposlenosti u Srpskoj i dalje visoka i biće potrebno još mnogo vremena i napora da ona počne da se osjetnije smanjuje”, naglasio je Grabovac i dodao da zadružni i mješoviti sektor već dugi niz godinama ima problema i da su stanje i trendovi u njima vrlo loši.

Kvalifikacija

Prema podacima Zavoda za statistiku RS među zaposlenima je najviše radnika sa srednjim obrazovanjem – 94.056. U armiji radnika visokoobrazovanih je 51.786, dok je kvalifikovanih 30.798.

Izvor: Glas Srpske