Ovo su najveći tragičari u auto industriji

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Objavljeno: 15. 7. 2016

Istorija proizvodnje auta provučena je otužnim životnim pričama čelnika firmi. Neki od njih došli su do vrha i onda propali, neki su postali žrtvama urota, konkurencije ili loših procjena. A neki su se jednostavno propili…

Prodao sam ti automobile, prodao sam ti i prezime, ali nisi kupio moj ponos, – vikao je u septembru 1913. Louis Chevrolet (1878-1941.) na proračunatog Williama Duranta, kada mu je ovaj saopštio da umjesto proizvođača prestižnih modela, kako je sanjao Louis, od marke Chevrolet želi stvoriti kompaniju koja će masovnošću konkurisati Fordu. Kvaliteta za cijenu – bio je plan Duranta kad je 1911. svoj kapital i Louisovo prezime objedinio u novu marku na tržištu – Chevrolet. S obzirom da Louis nije želio bagatelizirati porodično prezime, prvi Classic Six zapravo je i posljednji sa Louisom kao članom uprave kompanije. Chevrolet je dobivene milione 1921. uložio u novu kompaniju Frontenac Motor Company, ali iz nje nikada nije izašao serijski automobil. David Dunbar Buick (1854-1929.), još je jedan od nesretnika čije je familijarno prezime Durant iskoristio za vlastiti proboj i zaradu.

Kao talentovani inovator bio je sjajan, ali o biznisu nije imao pojma. Buick je karijeru započeo kao vodoinstalater, patentirao je metodu nanosa porcelana na čelične kade i lavaboe, a zatim je patentirao i emajliranje. Zaradu od tog posla najprije je 1902. uložio u firmu za proizvodnju motora za traktore i čamce, da bi nakon neuspjeha pokrenuo Buick Manufacturing Co. Ali, proizvodeći aute Buick je manje zarađivao, a više gubio novac, pa je 1904. kontrolu preuzeo Durant. Koju godinu kasnije morao je i otići iz firme. Durantu je, naime, toliko išao na nerve da ga je 1908. udaljio iz firme, doduše uz pozamašnu otpremninu. David, nažalost, nije znao s novcem. Ulagao je u naftni posao i nekretnine, i baš u svemu bio neuspješan. Na kraju, sa 72 godine na leđima, završio je prilično turobno, kao domar u zanatskoj školi u Detroitu.

Buick i Chevrolet, dva slavna prezimena, samo su djelić dugačkog popisa tragičara u auto industiji.

A taj popis uključuje i beskrupuloznog i harizmatičnog Williama Duranta (1861.-1946.), koji se nije baš nauživao u bogatstvu i slavi, stečenoj dijelom i na tuđim prezimenima. Istorija tako pamti da je 16. septembra 1908. osnovao General Motors, ali i da je 1936., nakon niza neuspjeha u autoindustriji, sa 75 godina potpuno bankrotirao trgujući dionicama na Wall Streetu.

Braća Dodge – Braća utopila se u alkoholu

U trenutku svoje smrti John (1864.-1920.) i Horace (1868-1920.) Dodge bili su jedni od najbogatijih Amerikanaca. Braća su 1901. osnovala kompaniju  za proizvodnju dijelova za bicikle, a u istoj radionici nastali su i mjenjač te motor za Oldsmobile Curved Dash te kasnije i Fordove modele. Prvi Dodge napravljen je tek 1914., a samo tri godine kasnije Ford je otkupio firmu. Braća su postala milioneri, no nisu se nauživali bogatstva. Bili su teški alkoholičari i Horace je umro od ciroze jetre dok je Johna svladala obična gripa. Svaki brat imao je nekretnina u vrijednosti 20 miliona dolara, a one su pripale udovicama. Koje su, pomena radi, njihovom prodajom pet godina kasnije zaradile sedam puta veći iznos…

Carl Borgward – Zbog ponosa ostao na prosjačkom štapu

Paket sa kafom i rakijom bio je poklon koji je 2.000 radnika dobilo uz platu kao znak pažnje njihovog šefa Carla F. W. Borgwarda (1890.-1963.). Smatrali su da je to znak pažnje za vjernost kompaniji. Tek koji dan kasnije, kada su im poštom uručeni otkazi, postalo im je jasno da je to otpremnina. Borgwarda, koji je u svom portfelju imao marke Llyod, Borgward, Hansa i Goliath, smatrali su najkreativnijim njemačkim automogulom. Sam je u plastelinu dizajnirao svoja vozila i bio test-vozač. Chrysler mu je 1955. nudio 200 miliona dolara za 51 posto vlasništva, ali ponudu je s gnušanjem odbio. Krajem 1960. je bankrotirao.

José Ignacio López – Špijun vijeka umalo poginuo pod kamionom

“Patka je postala predebela da bi mogla poletjeti!” Tako je metaforički Ferdinand Piëch obrazložio dovođenje José Ignacio Lópeza (1941.) u VW. Baskijski inženjer trebao je svojim dolaskom 1994. redukovatii troškove, reorganizovati inertnu birokratiju i neefikasnu proizvodnju. Dakle, napraviti sve ono što je radio u General Motorsu, iz kojega je sa sobom donio i oko 2 miliona strana tajnih dokumenata. VW i GM su naposlijetku 1997. postigli dogovor o odšteti kojom je VW morao General Motorsu platiti 100 miliona dolara, a i do 2004. još od američke firme kupiti autodijelova u vrijednosti od milijardu dolara. Godinu kasnije López je jedva preživio saobraćajnu  nesreću, kada je završio ispod šlepera koji je pokupio njegov Audi 80. Slučajnost?

John Zachary De Lorean – Ipak nije pomirio protestante i katolike

John Zachary De Lorean (1926.-2005.) počeo je karijeru u Packardu, da bi 1959. došao u Pontiac (GM). gdje je osmislio model GTO i začeo eru muscle carsa. Nakon što je 1970. prešao u Chevrolet, utrostručio je prodaju u tri godine. Premda su ga mnogi smatrali tek slatkorječivim playboyem, zavodnikom i kockarom, činilo se da mu ne gine čelna pozicija u General Motorsu. Ali, kompaniju napušta 1974. kako bi ostvario san. DMC-12 postao je noćna mora britanske vlade, koja je subvencijama od 180 miliona dolara u tvornicu izgrađenu u predgrađu Belfasta, mislila pomiriti protestante i katolike. John je za 25 miliona oženio i Bank of America i cijeli niz privatnih investitora kojima je obećavao barem 20.000 auta godišnje. Proizvodnja je pokrenuta u januaru 1981., da bi već 24. decembra 1982. radnici napravili zadnji, 8.583. primjerak.

Wendelin Wiedeking – Od kuvara do šefa kuhinje

Wendelin Wiedeking (1952.) došao je na čelo Porschea 1993. i tvrtku učinio najprofitabilnijim proizvođačem auta na svijetu. Na račun svojih zasluga 2008. je proglašen i evropskim manadžerom godine, a iste godine Porsche je imao veću dobit nego li ostvaren promet!? Wiedeking je po odlasku iz Porschea otvorio restoran, no 2014. će uspješna karijera dobiti sudski epilog. Naime, na sudu će on i bivši mu šef finansija Härter morati obrazložiti što su svojedobno skuvali u Porscheu. Transakcije s cijenom dionica Porschea i Volkswagena, te preuzimanja nisu izgleda bila čisti posao…

Andre Citroën – Široka ruka ga dovela do bankrota

“U automobilskoj industriji vas može održati jedino stalni napredak!“ Ovaj savjet dao je 1917. Andre Citroën (1878.-1935.) svojim suradnicima, netom nakon što su saznali da je šef odlučio ući u automobilski biznis. Bio je čovjek jakog karaktera i širokih svjetonazora, koji je 1919. odlučio Francusku uvesti u eru motorizacije. Imao je cilj postati vodećim evropskim proizvođačem automobila. No, postao je tek najinovativnijim. Nova tvornica i Traction Avant doveli su ga do bankrota 1934., kada je tvrtku morao prodati braći Michelin te tako ostao bez svega. Te nevolje uništile su ga mentalno i fizički, zbog čega je ubrzo i umro. Šteta, jer je svoje globalne ambicije, talent, vizionarstvo i marketinški duh, Andre uvijek podređivao socijali. Prvi je osnovao tvorničku kantinu s nižim cijenama za radnike, uveo besplatnu ambulantu, zapošljavao i slijepe osobe, gradio sportska igrališta…

Preston Thomas Tucker – Prodao auto koji nikada nije napravio

Vizionar ili šarlatan, promotor ili trgovac, svetac ili najobičniji grešnik? Preston Thomas Tucker (1903.-1956.) odlučio je 1948. tržištu ponuditi revolucionarni Tucker 48. Auto je imao disk kočnice i nezavisno vješanje na svim točkovima, sigurnosne pojaseve napred i odostraga, kokpit obložen spužvastom smjesom, sigurnosni vjetrobran, zone gužvanja karoserije… Barem na papiru. Premda je uspio prikupiti čak 25 miliona dolara, što prodajom dionica firme ulagačima, što potencijalnim trgovcima (prodao je trgovačku franšizu čak 1.877 puta, svaku od 7.500, pa do 30.000 dolara), niti jedan serijski auto nikad nije proizveden. Jedan prototip i 50 predserijskih primjeraka bio je rezime cijelog posla. Špekulativno poslovanje je potom istraživala i državna komisija, koja je Tuckera proglasila nevinim, ali su ga mediji svejedno razapeli, a on je sam bankrotirao. Čitava priča je toliko intrigantna da je o Tuckeru napravljen i film, koji je režirao oskarovac Francis Ford Coppola, s Jeffom Bridgesom u naslovnoj ulozi.

Henry Ford II – Ime oca obezvrijedio lošim proizvodom

Kako bi dobio veći kolač tržiša te bio konkurentniji u odnosu na GM i Chrysler, Ford je 1958. na tržište izbacio marku Edsel. No, ambiciozno najavljen iskorak, koji je još k tome na protivljenje porodice nazvan prema sinu jednicu staroga Henryja, završio je potpunom havarijom. Dizajnerski promašen, s maskom koja je mnoge podsjećala na vaginu, Edsel se niti približno nije prodavao prema očekivanjima. Između ostaloga, propasti je pridonjelo i teško izgovorljivo ime, kao i prilična cijena limuzine nazvane Ranger. Proizvodnja je ugašena već 1960., iako Ford nikad službeno nije priznao da je riječ o promašaju. Za rukovodstvo to je jednostavno bio automobil ispred svojeg vremena. No, ta je trogodišnja avantura stajala Ford čak 350 miliona dolara. Odnosno, čak 2,8 milijardi dolara, preračunato u današnju vrijednost. Zanimljivo, kao najodgovornijeg za debakl istoriji pamti Henryja II Forda, Edselovog sina i tada prvog čovjeka odbora direktora Forda, iako se ovaj od starta protivio imenu Edsel, smatrajući nepriličnim što će očevo ime stalno gledati po haubama. Ali, na kraju ga se nije nagledao…

Jürgen Schrempp – Skupo vjenčanje i još skuplji razvod

Čin sjedinjenja Daimlera i Chryslera 1998. označen je sinergijom vijeka u autoindustriji. Tom je prigodom Jürgen Schrempp (1944.) slavodobitno pozirao fotografima, zajedno s Bobom Eatonom, koji je u ime Chryslera potpisao kapitulaciju. Međutim, bračna idila kratko je trajala. Već 2005. investitori su zatražili Schremppov skalp zbog gubitka 60 milijardi dolara na tržištu dionica. Svejedno, ostaje zapisano da se kontraverzni Schrempp u karijeri u Daimleru uspeo od mehaničara do predsjednika uprave.

Izvor: Nezavisne

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Međunarodno priznati IT kursevi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?