Kako izmjeriti sreću?

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Objavljeno: 10. 4. 2012

Život u bogatoj zemlji ne znači automatski i sreću za njene stanovnike – istraživanja pokazuju da ljude srećnim čine razne stvari.

Iako se smatra da se trenuci sreće ne mogu mjeriti, posjeta veb-stranici “Ruta Venhovena” profesora na univerzitetu “Erasmus” iz Roterdama pokazuje da naučnici traže formulu za sreću.

U svojoj “Svjetskoj bazi podataka sreće” ovaj profesor čuva čak 6 896 naučnih tekstova o sreći i rezultate 1 440 naučnih studija.

Novinar Jan Grosart podsjeća na istraživanje “Isterlin” iz 1974. koje je utvrdilo da, kada neka bogata zemlja postane još bogatija, njeni stanovnici ne postaju srećniji.

U Švajcarskoj to je drugačije – rezultat je istraživanja Freja i Stucera iz 2000. koji su utvrdili da tamo sreća raste kako raste i prihod.

U Rusiji, pak, samo oni srećni postaju bogati, a u Kirgistanu su od uvođenja tržišne ekonomije stanovnici postali srećniji – osim onih koji su razvedeni!?

Istraživanje Dardnera i Osvalda iz 2001. utvrdilo je da veliki novčani dobitak u godini iza toga povećava životno zadovoljstvo “između 0,1 i 0,3 puta standardne devijacije ispitane grupe”.

I drugi elementi iniciraju sreću: tako je Abdel-Kalek 2006. u istraživanju utvrdio kako su muslimani sretniji, a Volfers je 2009. otkrio kako žene od 1970. postaju sve nesretnije.

Zagađivanje vazduha čini ljude nesrećnim, a visoka temperatura povećava sreću. Političku desnicu najviše rastužuje inflacija, a ljevicu, pak, stopa nezaposlenosti.

Uopšte, ova dva ekonomska pokazatelja – nezaposlenost i inflacija – naveli su ekonomistu Artura Okuna da ih jednostavno zbroji i tako načini tabelu (ne)srećnih zemalja. Na samo čelo su tako došli Sejšeli i Brunei, a na dnu tabele zemalja sa ekonomskim problemima su Venecuela, Makedonija i BiH.

Drugi naučnici, poput bivšeg glavnog ekonomiste za pitanje razvoja Svjetske banke Hermana Dalya, ukazuju kako ipak nije sve u materijalnoj sreći, nego u njegovom “Indeksu srećne planete”. On povezuje osjećaj zadovoljstva stanovnika sa (zlo)uporabom prirodnih resursa okoline. Na taj način su na prvo mjesto izbile zemlje poput Kosta Rice, Dominikanske Republike i Jamajke.

Ako se uporede sva naučna istraživanja o sreći, prilično je očigledno da među naučnicima ne postoji sloga ni o pitanju šta čini ljude srećnim, niti kako to izmjeriti.

Sreća ima mnogo svojih oblika: uspjeh, ispunjenje, osvajanje, čežnju, zadovoljstvo, potvrđivanje, ljubav… Neki naučnici misle da je dovoljno mjeriti moždane valove, neki se uzdaju u ekonomske pokazatelje, a nekima su dovoljne ankete.

Mnoge studije ukazuju kako je sreća”previše složen problem i kako trebaju još složeniji instrumenti da bi se izmjerilo nešto tako jednostavno kao sreća dok se pleše pod palmama na obali mora. Uopšte, stiče se utisak kako su i ozbiljne svjetske organizacije pitanje sreće shvatile – smrtno ozbiljno.

“Dojče vele” podsjeća na pisanje “Frakfurter algemajne cajtung” da se o sreći raspravlja i u UN, te da EU već godinama kao jedan od svojih ciljeva postavlja povećanje “osjećaja zadovoljstva”. I njemačka vlada zove u pomoć stručnjake koji bi joj trebalo da pomognu u utvrđivanju “alternativnih indikatora blagostanja”.

Izvor: Agencije

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Međunarodno priznati IT kursevi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?