Napraviti smjernice za rehabilitaciju

Smjernice za rehabilitaciju degradiranog kompleksa Bardača, na osnovu kojih bi se proglasila njegova prethodna zaštita na dvije godine, moraju biti što prije utvrđene, zaključeno je na današnjem sastanku ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenke Golić i predstavnika Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa i Centra za životnu sredinu.

Na sastanku je dogovoreno da smjernice utvrdi Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, te da ih u što skorijem vremenu uputi Vladi Srpske, koja će na osnovu njih donijeti konačnu odluku.

Podsjetivši da je BiH potpisala i ratifikovala Ramsarsku konvenciju o močvarama od međunarodne važnosti, kojom je Bardača proglašena zaštićenim područjem, sa oko 3.500 hektara površine, Golićeva je istakla da je na sastanku dogovoreno i da se uputi hitan dopis nadležnim institucijama za ovo područje, kako ne bi došlo do pretvaranja jedne vrste zemljišta u drugu vrstu.

Ona je navela da će za rehabilitaciju ovog područja biti neophodna novčana sredstva, koja će Centar za životnu sredinu pokušati da obezbijedi posredstvom projekata i međunarodnih asocijacija.

Direktor Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Goran Milojević ponovio je da će biti pripremljen elaborat na osnovu kojeg će biti proglašena prethodna zaštita, te dodao da je prije pet godina već napravljena jedna stručna osnova za uspostavljanje zaštićenog područja Bardača.

Predstavnik Centra za životnu sredinu Viktor Bijelić rekao je da aktivnosti na rehabilitaciji Bardače neće biti ni lake ni kratkotrajne. On je izrazio nadu da će za pet godina rehabilitacija biti završena, te da je neophodno u roku od dvije godine, od proglašenja prethodne zaštite, imenovati tijelo koje će upravljati ovim područjem.

On je naglasio da trenutno stanje na Bardači nije zadovoljavajuće, te će nastojati da ovaj kompleks vrate u neko prethodno stanje, iako je napravljena velika šteta koja će ostaviti određene posljedice.

“Najveća šteta je nastala isušivanjem ribnjaka, a Ramsarska konvencija obavezuje države da spriječe isušivanje močvarnih staništa upravo zbog bogatstva i funkcije koju imaju”, istakao je Bijelić i dodao da se Bardača nalazi na listi međunarodnih važnih vlažnih staništa u kojima je najviše zastupljen šaran i tostolobik.

On je podsjetio da je od 11 vještačkih jezera u ovom kompleksu isušeno osam, te da trenutno stanje pokazuje daleko manji broj vrsta ptica, a koji je 80-ih godina prošlog vijeka bilježio broj od 178 vrsta. Bijelić je istakao da je za ovo područje zainteresovan i Svjetski fond za zaštitu prirode od kojih očekuju podršku na rehabilitaciji i zaštiti Bardače.

Izvor: Agencije